hrvatski

Utjecaj hidrološkog stresa na obraštaj u NP Krka

U genezu sedrenih barijera uključena je i obraštajna zajednica, što je čini jednom od biomedijatora osedravanja. Razvoj obraštaja praćen je na umjetnim podlogama (predmetna stakalca) od rujna 2013. godine do lipnja 2014. godine na sedrenim barijerama Roški slap (RS) i Skradinski buk (SB) u NP Krka u dva reotopa (brzoj i sporoj struji vode). Ukupno je zabilježeno 98 svojti heterotrofnih organizama u obraštaju, od tog 64 svojte trepetljikaša koji su s prosjekom od 80% dominirali i u abundanciji. Usprkos gotovo identičnim fizikalno‐kemijskim čimbenicima vode na dvije barijere, primarna produkcija bila je veća na postaji RS. Suprotno tome, heterotrofni organizmi su imali 5 do 18 puta veću abundanciju na postaji SB u odnosu na isti reotop na postaji RS, kao i veću raznolikost zajednice. Skupine Peritrichia i Suctoria dominirale su među trepetljikašima na postaji SB, dok su na postaji RS dominirale pokretne forme, ukazujući na utjecaj uzvodnog jezera Visovac na strukturu zajednice sedrene barijere SB. Vršni protoci zabilježeni tijekom zime i proljeća doveli su manjih promjena u abundanciji, ali velikih promjena u strukturi perifitona. Dok su pokretni oblici i Peritrichia relativno dobro podnijeli hidrološki stres, došlo je do znatnog smanjenja abundancije Suctoria. Negativan utjecaj vršnih protoka zabilježen je i za ameboidne praživotinje, kao i za većinu meiofaune.

sedrene barijere; umjetne podloge; trepetljikaši; primarna produkcija

nije evidentirano