hrvatski

Karakterizacija lanenog ulja inozemnih sorata uljnoga lana uzgojenih na području Republike Hrvatske

Cilj ovog istraživanja bio je odrediti svojstva lanenih ulja iz četri inozemne sorte uljnoga lana uzgajane na području Republike Hrvatske te odrediti utjecaj klimatskih uvjeta između cvatnje i žetve lana te različitih načina proizvodnje ulja na njihovu kvalitetu i kemijski sastav. Ukupan broj sati sijanja sunca imao je značajnog utjecaja na količinu ulja u sjemenu pri čemu se izdvojila sorta niagara. Klimatski uvjeti i sorta su značajno utjecali na sastav masnih kiselina, sterola, karotenoida, tokokromanola i fenolnih spojeva. Suho i hladnije vrijeme u periodu vegetacije lana pozitivno je utjecalo na porast esencijalne α-linolenske (ω-3) masne kiseline. Hladno prešana ulja iz sorte žutog lana oliwin izdvojila su se prema najvećem udjelu ω-3. Najviše sterola i karotenoida detektirano je kod ulja iz sorte altess proizvedenog nakon kondicioniranja sjemena i na njihov udio pozitivno je utjecala povišena temperatura i broj sati sijanja sunca. Glavni predstavnici tokokromanola u svima uljima bili su γ-tokoferol i plastokromanol-8. Najviše količine tokokromanola detektirane su kod ulja iz sorte biltstar i dobivenih nakon kondicioniranja sjemena. Prisustvo γ-tokoferola najbolje je koreliralo s porastom antioksidacijske aktivnosti ulja. Količina fenolnih spojeva u uljima bila je vrlo niska i značajno je pozitivno korelirala samo s godinom žetve, tj. višom temperaturom nakon cvatnje lana. Udio lignana u ulju je zanemariv u odnosu na njihovu količinu u sjemenu. Kako bi se dobila točna informacija o oksidacijskim promjenama na lanenom ulju potrebno je, uz standardne metode, u mjerenja uključiti i oksidirane oblike ciklolinopeptida. Na temelju sveukupnih istraživanja moguće je izdvojiti sorte biltstar i niagara kao najpogodnije za proizvodnju ulja u našem podneblju.

laneno ulje; sorta; klima; masne kiseline; tokokromanoli; steroli; fenoli

nije evidentirano