Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Dijagnostika i liječenje kardiogenog šoka (CROSBI ID 403131)

Ocjenski rad | diplomski rad

Helena Smokrović Dijagnostika i liječenje kardiogenog šoka / Sotošek Tokmadžić, Vlatka (mentor); Rijeka, Hrvatska, Medicinski fakultet u Rijeci, . 2014

Podaci o odgovornosti

Helena Smokrović

Sotošek Tokmadžić, Vlatka

hrvatski

Dijagnostika i liječenje kardiogenog šoka

Kardiogeni šok najčešće nastaje uslijed akutnog infarkta miokarda, ali i kao posljedica drugih bolesti koje umanjuju kontraktilnost srčanog mišića. Smanjena kontraktilnost srčanog mišića rezultira smanjenjem srčanog minutnog i udarnog volumena što dovodi do zastoja krvi ispred pretklijetki i klijetki te porasta plućnog kapilarnog i središnjega venskog tlaka uslijed porasta tlaka punjenja klijetki. Uslijed pada udarnog volumena dolazi do porasta srčane frekvencije te porasta sustavne vaskularne rezistencije kako bi se zadovoljile potrebe vitalnih organa. Kardiogeni šok dovodi do porasta središnjega venskog tlaka i plućnog kapilarnog tlaka uz povišenu sustavnu vaskularnu rezistenciju te smanjeni udarni volumen. Tri su važna kriterija kojima se definira kardiogeni šok: 1. hipotenzija - sistolički krvni tlak <90 mmHg najmanje 1 h uz intravensko opterećenje volumenom a potom i uz primjenu inotropnih i vazopresornih lijekova u trajanju od najmanje 30- 45 min, 2. srčani indeks <2, 2 L/m/m2 , 3. plućni kapilarni tlak PCP >18 mmHg. Kardiogeni šok se očituje blijedom, hladnom i oznojenom kožom uz slabo osjetljive i ubrzane periferne arterijske pulzacije. Na pacijentu su vidljive ispunjene vratne vene, uz auskultatorno čujne zastojne promjene na plućima, a arterijski tlakovi su niski i teško mjerljivi. Lijekovi koji se koriste u liječenju šoka su: analgetici, diuretici, vazodilatatori, inotropni lijekovi i vazopresorni lijekovi. Osim medikamentoznog liječenja, značajne su i druge terapijske metode: intra- aortalna balon pumpa, pomoćni ventrikulski uređaj, ekstrakorporalno održavanje života, mehanička ventilacija, perkutana koronarna intervencija i koronarno arterijsko premoštenje.

ekstrakorporalno održavanje života ; intraaortalna balon pumpa ; kardiogeni šok ; liječenje kardiogenoga šoka ; pomoćni ventrikulski uređaj

nije evidentirano

engleski

Diagnosis and treatment of cardiogenic shock

nije evidentirano

cardiogenic shock ; coronary artery bypass ; extracorporeal life support ; grafting. intraaortal balloon pump ; treatment of cardigoenic shock ; ventricular assist device

nije evidentirano

Podaci o izdanju

36

15.07.2014.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Rijeci

Rijeka, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti