hrvatski

Zlato i zlatno u "Pričama iz davnine"

Rad analizira i tumači višestruku ulogu koju Ivana Brlić-Mažuranić namjenjuje zlatnoj boji, kraljevskom naklonošću obilježivši zlatno svaku od priča iz zbirke. Zlatni su skupocjeni umjetnički predmeti koji upućuju na arhetipske prostore kojima se definiraju i karakteriziraju likovi, ono je važno obilježje u ikonografiji antropomorfnih čudesnih bića. Zlatom autorica poučno i simbolički apstrahiranjem zbiljskog upućuje na dobro ili zlo ; zlatni su amblemi i ukrasi, artificijelnošću i ornamentalnošću oblikovani u funkciji visoke estetizacije. Uspostavljajući secesijsko načelo statiziranja dinamičnoga i dinamiziranja statičnoga, Ivana Brlić-Mažuranić zlatu dodjeljuje ulogu blistavo dominantne kulise imaginarnih prostora ili dinamične sile koja okamenjuje prirodne ljepote u statične estetizirane predmete. Interpretacija motiva zlata i zlatnog nedvojbeno ukazuje da poetike književnih strujanja koja karakteriziraju fin de siècle oblikuju Priče iz davnine, bez obzira na vrijeme njihova nastanka, a sklonost k artificijelnosti i autoričinu intenciju da secesijskom dekorativnošću i estetiziranošću bajki slijedi aktualne trendove u umjetnosti i stavlja ih, kao jednako vrijedne, u suzvučje s didaktičnima.

bajka ; Ivana Brlić-Mažuranić ; Priče iz davnine ; secesija ; zlato

nije evidentirano