hrvatski

Razlike u društvenom kapitalu stanovništva Hrvatske s obzirom na stupanj urbaniziranosti naselja stanovanja

U ovom radu analizirane su razlike u društvenom kapitalu između sredina različi¬tog stupnja urbaniziranosti u Hrvatskoj. Iako je analiza tih razlika u međunarod¬nim okvirima istraživački plodna tema, u Hrvatskoj dosad ciljano nije provedena. Slijedeći Putnamov pristup, društveni kapital je konceptualiziran i operacionalizi¬ran kroz tri dimenzije: povjerenje u institucije, neformalnu i formalnu društvenu umreženost te društvenu, tj. političku i građansku, participaciju. Podaci su priku¬pljeni 2015. godine anketnim istraživanjem. Korišten je etapno stratificiran repre¬zentativan uzorak punoljetnog stanovništva Hrvatske (N = 1 000). Veće povjerenje u političke i društvene institucije ustanovljeno je među ruralnim nego urbanim stanovništvom. Stanovništvo velikih gradova iskazalo je manje razine neformalne društvene umreženosti (kontakti s rođacima i susjedima) od stanovništva sela i gradova srednje i manje veličine, dok u pogledu formalne društvene umreženosti (članstvo u udrugama) razlike nisu pronađene. Stanovništvo gradova srednje i ma¬nje veličine u volonterskom je radu (građanska participacija) bilo aktivnije nego ruralno. Na posljednjim parlamentarnim izborima (politička participacija) glasalo je više stanovnika velikih nego srednjih i manjih gradova, dok je na posljednjim predsjedničkim izborima glasalo više stanovnika velikih gradova nego sela. Nalazi osvjetljuju teme koje tek treba istražiti, poput odrednica društvenog kapitala unutar sredina sličnog stupnja urbaniziranosti te regionalnih razlika u društvenom kapita¬lu među sredinama visoke, srednje i niske urbaniziranosti.

društveni kapital, stanovništvo Hrvatske, urbane sredine, ruralne sredine, povjerenje u institucije, društvena umreženost, društvena participacija

nije evidentirano