hrvatski

Gradski projekt kao mogući model strukturalne i funkcionalne preobrazbe „brownfield“ predjela

Proces urbane regeneracije brownfield područja predstavlja postupak saniranja posljedica prostornih preobrazbi, a ujedno i postupak kojim se žele usmjeriti promjene u prostoru. Postoje različiti postupci i modeli kojima se može prići saniranju napuštenih industrijskih prostora, a jedan od njih je „gradski projekt“ ili „strateški gradski projekt“. Zagreb ima tradiciju gradskih projekata, a kroz različita vremenska razdoblja karakteriziraju ga različiti odabir, obujam i provedba modela gradskih / strateških projekata. Prema GUP-u grada Zagreba:...Gradski projekt čine složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, općenito, u neku novu gradsku kvalitetu. Postavlja se pitanje može li se primijeniti jedinstveni model preobrazbe takovih područja koja prema planskoj dokumentaciji spadaju u kategoriju gradskih projekata? Da li se radi o jedinstvenoj proceduri, a različitim modelima provedbe i koliko je ta procedura specifična u odnosu na ostale lokalitete i primjere brownfield područja koja nisu proglašena „gradskim projektom“. Cilj provedenih istraživanja bio je određivanje urbanističkih smjernica za odabir gradskih projekata u Zagrebu temeljem komparacije s pozitivno valoriziranim urbanističkim praksama europskih gradova. Kako je u Zagrebu veći broj lokacija brownfield područja proglašen gradskim projektom, doprinos osmišljavanja adekvatnog modela obnove zapuštenih područja bilo je provedeno komparativno istraživanja sličnih primjera u drugim europskim gradovima. Polazišta za istraživanja čine teoretski tekstovi i dosadašnje spoznaje o revitalizaciji brownfield područja. U istraživanju je bila dominantna metoda komparacije. U većini europskih gradova provode se postupci dobro organizirane i dobro osmišljene urbane obnove s jasnim akterima u procesu, a u Zagrebu od slučaja do slučaja u vidu manjih intervencija koje su nužne za normalno funkcioniranje života u gradu. Upravo postupak pripreme i praćenja realizacije gradskih projekata po jasnim procedurama bi trebao omogućiti sustavne, kontrolirane procese preobrazbe napuštenih industrijskih područja, koja svojom veličinom i lokacijom u blizini gradskih središta pružaju veliku mogućnost za lociranje javnih društvenih sadržaja i servisa. Sve to bi rezultiralo i kvalitetnijim životom u gradu. Rezultati provedenog istraživanja bi trebali pridonijeti boljoj organizaciji i provedbi preobrazbe brownfield područja u širem gradskom središtu, vodeći računa o provedenim mjerama zaštite, kako pojedinih građevina, tako i cijelih kompleksa bivših industrijskih pogona.

brownfield predjeli ; gradski projekt ; urbana preobrazba ; javno-privatno partnerstvo

nije evidentirano

engleski

City project as a Structural and Functional Transformation Model of Brownfield Sites

Proces urbane regeneracije brownfield područja predstavlja postupak saniranja posljedica prostornih preobrazbi, a ujedno i postupak kojim se žele usmjeriti promjene u prostoru. Postoje različiti postupci i modeli kojima se može prići saniranju napuštenih industrijskih prostora, a jedan od njih je „gradski projekt“ ili „strateški gradski projekt“. Zagreb ima tradiciju gradskih projekata, a kroz različita vremenska razdoblja karakteriziraju ga različiti odabir, obujam i provedba modela gradskih / strateških projekata. Prema GUP-u grada Zagreba:...Gradski projekt čine složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, općenito, u neku novu gradsku kvalitetu. Postavlja se pitanje može li se primijeniti jedinstveni model preobrazbe takovih područja koja prema planskoj dokumentaciji spadaju u kategoriju gradskih projekata? Da li se radi o jedinstvenoj proceduri, a različitim modelima provedbe i koliko je ta procedura specifična u odnosu na ostale lokalitete i primjere brownfield područja koja nisu proglašena „gradskim projektom“. Cilj provedenih istraživanja bio je određivanje urbanističkih smjernica za odabir gradskih projekata u Zagrebu temeljem komparacije s pozitivno valoriziranim urbanističkim praksama europskih gradova. Kako je u Zagrebu veći broj lokacija brownfield područja proglašen gradskim projektom, doprinos osmišljavanja adekvatnog modela obnove zapuštenih područja bilo je provedeno komparativno istraživanja sličnih primjera u drugim europskim gradovima. Polazišta za istraživanja čine teoretski tekstovi i dosadašnje spoznaje o revitalizaciji brownfield područja. U istraživanju je bila dominantna metoda komparacije. U većini europskih gradova provode se postupci dobro organizirane i dobro osmišljene urbane obnove s jasnim akterima u procesu, a u Zagrebu od slučaja do slučaja u vidu manjih intervencija koje su nužne za normalno funkcioniranje života u gradu. Upravo postupak pripreme i praćenja realizacije gradskih projekata po jasnim procedurama bi trebao omogućiti sustavne, kontrolirane procese preobrazbe napuštenih industrijskih područja, koja svojom veličinom i lokacijom u blizini gradskih središta pružaju veliku mogućnost za lociranje javnih društvenih sadržaja i servisa. Sve to bi rezultiralo i kvalitetnijim životom u gradu. Rezultati provedenog istraživanja bi trebali pridonijeti boljoj organizaciji i provedbi preobrazbe brownfield područja u širem gradskom središtu, vodeći računa o provedenim mjerama zaštite, kako pojedinih građevina, tako i cijelih kompleksa bivših industrijskih pogona.

brownfield sites ; city project ; urban transformation ; private-public partnership

nije evidentirano