hrvatski

Koncepti provenijencije dokumenata u arhivskoj teoriji i njihov utjecaj na pojmove vrednovanja i organizacije arhiva

Koncepti provenijencije i izvornog reda imaju ključnu ulogu u arhivskoj teoriji i praksi još od njihova oblikovanja i kodifikacije u devetnaestom stoljeću. Preuzeti iz u to vrijeme dominantne metodologije i filozofije povijesti i uvedeni kao odgovor na neuspjeh drugih metoda za organizaciju i obradu gradiva u tadašnjim arhivima – koji su se u sve većoj mjeri suočavali s pritiskom sve većih količina gradiva različite tipologije – postali su i ključni pojmovi arhivske teorije. Uz različite modifikacije ostali su to i do danas, unatoč brojnim uvidima u ograničenost i uvjetovanost njihove primjene i osporavanjima njihovih tradicionalnih formulacija. Takva osporavanja u određenoj su mjeri relativizirala njihov status, no nisu vodila i zamjeni tog koncepta arhiva nekim drugim pristupima. Umjesto toga, kritičke primjedbe uglavnom su preoblikovane u nove formulacije starih načela, završavajući u vrlo širokom i difuznom pojmu konteksta koji je danas u opticaju i u kojem je sve manje jasna granica koja arhivski dokument dijeli od bilo kojeg drugog teksta ili bilo koje druge stvari čije se značenje traži u kontekstualizaciji njezina nastajanja. U radu se ispituju uvjeti u kojima su navedena načela stekla takav utemeljiteljski status u arhivskoj struci i njihova otpornost na ne baš neuvjerljiva dovođenja u pitanje takvog statusa, naročito u novije vrijeme, u arhivistici obilježeno razmjerno kasnim utjecajem postmodernih koncepata na koncept arhiva kao legitimatora istinitih tvrdnji o prošloj stvarnosti. Otvaranje tradicionalno zatvorenog arhivističkog diskursa utjecajima tematizacija pojma arhiva u drugim disciplinama doprinijelo je dekonstrukciji ideološkog supstrata na koji se prešutno pozivaju tradicionalne formulacije arhivističkih načela, no ujedno i preformulaciji načela na način koji tom supstratu omogućuje da ostane gdje je bio. Ova otpornost na kritiku načela tumači se stavom da su provenijencija i izvornost ono što se traži od arhiva, a ne nužno i njegova izvorna obilježja. U radu se posebno istražuje utjecaj tradicionalnih arhivističkih načela na opis, obradu i vrednovanje arhivskog gradiva, kao istaknute funkcije arhiva, te način na koji ona uvjetuju i ograničavaju metode vrednovanja i opisa arhivskog gradiva. Formulirana da odgovore na probleme kasnog devetnaestog stoljeća, u susretu sa društvenim i tehnološkim specifičnostima okruženja u kojem arhiv danas rade, nude parcijalna rješenja i još uvijek uvjerljiv, iako i upitan, konceptualni okvir arhiva.

arhiv, provenijencija, romantizam, arhivska teorija, historizam, vrednovanje arhivskog gradiva, opis arhivskog gradiva, izvorni red, postmodernizam, kolektivno pamćenje

nije evidentirano