hrvatski

Utjecaj načina hlađenja te sastava atmosfere na antioksidacijski kapacitet zapakiranih plodova jagoda tijekom skladištenja

Cilj rada je istražiti kako način na koji se plod jagode hladi i sastav atmosfere pakiranja utječe na antioksidacijski kapacitet u razdoblju skladištenja pri tri temperature. Ispitivane su tehnike hlađenja vakuumom i normalno hlađenje u hladnjaku. Svježe jagode sorte Joly hladile su se nezapakirane (kontrolni uzorak), zapakirane u uvjetima modificirane atmosfere (MA) i zapakirane u atmosferi zraka pri 1°C, 5°C i 10°C. Antioksidacijski kapacitet jagoda određivan je DPPH metodom 1., 4. i 7. dana skladištenja. Jagode koje su skladištene u atmosferi zraka kao: obično hlađene - nezapakirane, obično hlađene - zapakirane i hlađene vakuumom - zapakirane, pokazuju najviši antioksidacijski kapacitet hlađenjem na 1°C, a najniži na 10°C. Skladištenjem zapakiranih jagoda u MA, hlađenih vakuumom i normalno, pokazuju najviši antioksidacijski kapacitet hlađenjem na 10°C, a najniži na 5°C. Tri najviše izmjerene vrijednosti antioksidacijskog kapaciteta sedmog dana skladištenja su u uvjetima: obično hlađene - nezapakirane jagode 1°C, obično hlađene – zapakirane u atmosferi zraka 1°C i obično hlađene – nezapakirane na 5°C.

jagode, skladištenje, hlađenje, pakiranje, antioksidacijski kapacitet

Ovaj rad je izrađen u okviru projekta „Primjena vakuumskog hlađenja u proizvodnji hrane produljene trajnosti i svježine", HRZZ-09.01/279