hrvatski

Koncentracije žive u uzorcima majčine krvi i kose, posteljici i krvi iz pupčane vrpce u povezanosti s konzumacijom hrane morskoga podrijetla

U procjenjivanju izloženosti toksičnim metalima i njihovih rizika za zdravlje upotrebljavaju se metode tzv. biološkog monitoringa ljudi koje uključuju određivanje pouzdanih bioloških pokazatelja izloženosti. Ne postoji idealan uzorak (matrica) za svaku situaciju. Razine metala u krvi vrijedni su pokazatelji izloženosti, jer je krv u doticaju i ravnoteži sa svim tkivima i organima u tijelu. No, to nije jedina matrica za određivanje kemijskih tvari u tragu koje se trajno nakupljaju u organizmu, kao što su toksični metali i, pored toga, skupljanje krvi je invanzivan postupak podložan etičkim i praktičnim ograničenjima, osobito u osjetljivim skupinama stanovništva kao što su trudnice i parovi majka‐novorođenče. Stoga se u istraživanjima osjetljivih skupina preporučuje, po mogućnosti, ponovna uporaba prije skupljenih uzoraka i neinvazivno skupljanje matrica kao što su posteljica i krv iz pupčane vrpce nakon porođaja, a kod procjene izloženosti živi prehranom (gdje je zastupljena pretežito u obliku metil‐Hg) još i kosa, kao etički prihvatljive, ekonomične i toksikološki relevantne alternative za određivane biološke pokazatelje. Cilj dijela istraživanja koji se provodi u sklopu šireg projekta bio je odrediti koncentracije ukupne Hg (T‐Hg) u uzorcima krvi i kosi majke te posteljici i krvi iz pupkovine (metodom ICP‐MS) u parova majka‐novorođenče nakon normalnih porođaja u Općoj bolnici Zadar (n = 96, srednja dob ispitanica 29 godina). Učestalost unosa hrane morskoga podrijetla (pretežito ribe, svježe, zamrznute i/ili konzervirane) povećavala je koncentracije T‐Hg (izražene kao medijan ; 2775 % interkvartilni raspon) u svim mjerenim biološkim uzorcima s najvećim vrijednostima T‐ Hg u kosi (0, 442 ; 0, 210 – 1, 05 mg kg–1), a T‐Hg u krvi iz pupkovine (3, 74 ; 1, 27 – 7, 89 g L– 1) bila je veća od T‐Hg u majčinoj krvi (2, 39 ; 1, 06 – 4, 71 g L–1). U parova majka‐ novorođenče gdje su ispitanice konzumirale hranu morskoga podrijetla (pretežito ribe) >2 puta na tjedan, razine T‐Hg u bile su više oko 7 puta u majčinoj krvi i kosi, oko 4 puta u posteljici i oko 14 puta u krvi pupkovine nego u osoba koje nisu konzumirale takvu hranu. U zaključku, pokazali smo da su koncentracije T‐Hg u svim mjerenim uzorcima srazmjerne s unosom morske hrane, pretežito ribe te da su očekivano veće u majčinoj kosi (oko 220 puta) kao i krvi iz pupkovine (oko 1, 6 puta) nego u majčinoj krvi. Visok koeficijent korelacije (>0, 80) koncentracija T‐Hg u svim mjerenim uzorcima dokazuje da su u istraživanjima u parova majka‐ novorođenče neinvazivno skupljeni uzorci posteljice i krvi iz pupkovine pouzdani biološki pokazatelji izloženosti visokotoksičnoj Hg zbog majčine konzumacije hrane morskoga podrijetla, pretežito ribe. Stoga se može izbjeći invazivno uzorkovanje majčine krvi i nije nužno skupljanje uzoraka kose (koji ispitanici mogu odbiti dati ili je uzorak neprikladan za analize zbog nedovoljne duljine odnosno kemijskog tretiranja kose).

mercury ; maternal and umbilical cord blood ; maternal hair ; placenta ; seafood consumption

Prikazani rezultati obrađeni su tijekom istraživanja unutar projekta HRZZ‐IP‐2016‐06‐1998, a istraživanja su započela tijekom prethodnog nacionalnog projekta MZOS br. 022-0222148-2135.