hrvatski

Povijest šibenskog novinstva (XIX. i XX. st.)

Autor uvodi čitatelje u kratki pregled šibenske povijesti od najstarijih spomena do naših dana. Govori o toponimima mjesta na kojem je nastao Šibenik, navodeći dokaze na osnovi kojih se sa sigurnošću može svjedočiti da su grad osnovali Hrvati. Nije zaboravljena ni činjenica o čestim boravcima hrvatskih kraljeva, a posebno o boravku Petra Krešimira IV. po kojem se Šibenik nazivao Krešimirov grad. Čitatelji će moći u najkraćem pregledu doznati - kada je Šibenik proglašen gradom, kada je dobio statut, grb, prvi samostan, prvo književno djelo, prvo povijesno djelo i prvu (u Europi jedinstvenu) katedralu. Spomenuti su najpoznatiji Šibenčani iz svjetovne i crkvene sfere. Na kraju uvoda autor donosi u sažetom obliku pregled pojave novinstva u Hrvatskoj. Tako autor uvodi čitatelje kroz bogato štivo šibenskog novinstva iz kojega će moći spoznati mnoge zgode i nezgode, mnoge padove i uspone i Šibenika i Šibenčana u 19. i 20. stoljeću. Uredništvo Kremenjaka ističe da je njihova zadaća održati poslije izbora narod budan i na okupu, a svoje pristaše uvijek pripravne na boj i u oduševljenju ; pratiti svaki korak političkih protivnika, ne dopustiti im da nasilno ili lijepom riječju zasade među Kremenjake klicu razdora ili nesporazuma. U tematskoj raspravi "Narodni moral", navodi se da je moral najbolje sredstvo da se poštenje i čistoća baci u crno blato. Za izbore svih razina Kremenjaci predlažu: Izaberi iz svog krila i glasaj za čovjeka koga poznaješ i koji tebe poznaje. Problematiku iseljavanja opširno prate pod naslovom "Epidemija iseljavanja". Tako se navodi da je početkom 20. stoljeća samo u jednoj godini iz Hrvatske iselilo preko pedeset tisuća mladih, za rad sposobnih ljudi, starosne dobi od 20 do 35 godina. "Hrvatska misao" poticala je, prije svega, domoljublje i nacionalnu svijest. Tekstovi bi se tematski mogli podijeliti na one koji pišu o kulturnom životu Šibenika i Banovine (o radu kazališta, kina, raznih društava, aktivnostima hrvatskih umjetnika, raznim djelatnicima), o gospodarstvu, o ratnim događajima, o školstvu, Crkvi i vjerskom životu. Objavljivani su različiti literarni tekstovi domaćih i stranih autora. Posebno su važni tekstovi o sjedinjenju hrvatskih zemalja, o jeziku i pismu, o programu Stranke prava kao prihvaćenom hrvatskom programu, o slavosrpskim petljanijama, o odnosu Hrvata i Austrije, o papi Piju X. te o pokvarenoj mladeži koja može biti propast domovine. "Narodna straža" u uvodnoj riječi ističe da je Šibenik radi povoljnog položaja, jake nacionalne svijesti i narodne otpornosti svojih žitelja vazda igrao znatnu ulogu u javnom životu Dalmacije. Izdvajamo tekstove o zločinu Italije na području Istre, Rijeke i Zadra. Željezničko pitanje u Dalmaciji zauzimalo je značajno mjesto. Pitanje školstva i politike Stjepana Radića bilo je često tema "Narodne straže". Gospodarske teme Šibenika i Dalmacije nalazile su se gotovo u svakom broju. "Narodna straža" je zastupala kao jedno od temeljnih svojih načela - građansku ravnopravnost pojedinaca i skupina, kao i nacionalnu i socijalnu solidarnost. Posebno se rasprava vodila o nazivima trgova i ulica u Šibeniku. Čitatelji će moći spoznati i o žandarskim nasiljima koje su provodili nad mirnim žiteljima. O velikom glazbenom geniju Mozartu, njegovu životu i smrti ; o govoru pape Pija XI. hrvatskim Orlicama 1926.g., o tome kako je Italija progonila hrvatski jezik i kulturu te o ubojstvu hrvatskih poslanika u Narodnoj skupštini g. 1928. (opisano u članku pod naslovom "Smrt čovječnosti"). "Primorska rieč", potpuno neovisno glasilo, ipak je u rijetkim slučajevima donosilo kritike tadašnjih događanja. Osnovna odrednica ovih novina je bila - zaštita i jačanje nacionalnih i jugoslavenskih osobitosti, promicanje kulturnih i ekonomskih potreba Šibenika i sjeverne Dalmacije. "Narodna tribuna" zastupa filozofiju da svi kao jedan moramo nastojati pobijati poznatu ravnodušnost dobrog dijela građana, koja koči svaki napredak. Žalosna je konstatacija da se ta ravnodušnost opažala u najvećoj mjeri baš kod onih lica, koja su u prvom redu pozvana da podižu narodni duh u svakom pogledu. Zanimljiv je tekst u kojem su čitatelji dobili iscrpnu informaciju o Mussolinijevu školovanju, radu i usponu do mjesta ducea. Za sve koji žele više informacija o biogradskom turizmu, Vranskom jezeru i vranskom dobru - "Tribuna" im nudi opširno štivo. Ljubitelji narodnih nošnji također će doći na svoje. U ovoj knjizi čitatelji mogu doznati što su čileanske novine pisale o jugoslavenskom pitanju 1940. g. Slijede odabrani tekstovi iz humorističnih novina, a na kraju donosimo pregled katoličkog tiska u Šibeniku od 1882. g., pa do naših dana. "Nova zora" donosila je i razna događanja iz svjetovnog života, a često je polemizirala s "Katolikom".

Šibenik; povijest; novinstvo

nije evidentirano