hrvatski

Prilike na otoku Lastovu u XIX. stoljeću

Nakon velikih ratnih previranja početkom XIX. stoljeća u Europi, Dalmacija, a s njom i otok Lastovo pripali su Austriji. To političko stanje je potrajalo do završetka Prvog svjetskog rata. U prvoj polovici stoljeća Lastovo je bilo podesterija u dubrovačkom okružju. U to vrijeme na otoku je živjelo oko 1000 stanovnika. Od javnih ustanova tu je sjedište političko-sudske preture treće klase, sjedište ubirača poreza i zdravstvenog deputata. Postojala je i Javna dobrotvornost kao karitativna ustanova. Godine 1838. otvorena je muška niža osnovna škola. U drugoj polovici stoljeća Lastovo je politička općina u sklopu kotara Korčule, gdje je bio i sud. Zauzimala je površinu od 53 km četvornih. Tu je 1869. godine živjelo 1042 stanovnika. Njihov je broj do 1910. porastao na 1417. Selo Lastovo je bilo jedino naselje na otoku, ali je nešto stanovnika živjelo i na nekim drugim mjestima. Glavno zanimanje je poljoprivreda. Otok je bio poznat po južnom voću, uzgoju vinove loze i maslina. I stočarstvo je razmjerno dobro razvijeno.

19. st. ; otok Lastovo ; povijest

nije evidentirano