hrvatski

Uloga nekih mehanizama samoevaluacije i samoregulacije u održavanju samopoštovanja

U suvremenim istraživanjima samopoimanja postoje brojni fenomeni povezani s održavanjem (povećavanjem ili popravljanjem) samopoštovanja. U svom pregledu, Tesser (2000) ne razlikuje dva osnovna mehanizma održavanja samopoštovanja: samoevaluaciju i samoregulaciju. Stoga je cilj našeg istraživanja bio ispitati relativni utjecaj samoevaluacije (temporalne usporedbe s prošlim i budućim sobom) i samoregulacije (primarna, sekundarna i tercijarna osobna kontrola razvoja) na nisko i visoko samopoštovanje. Kratkoročno longitudinalnog istraživanja provedeno je u dvije faze s intervalom od jedne godine između dva mjerenja. U prvoj fazi sudjelovalo je 299 ispitanika u dobi od 16 do 72 godine, a u drugoj je preostalo 269 ispitanika. Rezultati su pokazali značajnu ulogu i osobne kontrole razvoja i posljedica temporalnih usporedbi u predikciji nižeg samopoštovanja u oba mjerenja. Niti jedna strategija samoevaluacije ili osobne kontrole razvoja nije bila značajan prediktor visokog samopoštovanja. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza u skupini ispitanika čije se samopoštovanje smanjilo između dva mjerenja pokazali su da je samo primarna kontrola bila značajan prediktor samopoštovanja nakon jedne godine. U skupini ispitanika čije je samopoštovanje poraslo, uz osobnu kontrolu razvoja, prediktivni značaj, iako manji, za samopoštovanje nakon jedne godine imale su i posljedice temporalnih usporedbi. Interpretacija ovih rezultata u skladu je s teorijama temporalnih usporedbi i osobne kontrole razvoja.

Samoevaluacija; samoregulacija; samopoštovanje

nije evidentirano