Prirodno-geografska osnova otoka Pašmana (CROSBI ID 33620)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Magaš, Damir
hrvatski
Prirodno-geografska osnova otoka Pašmana
Otok Pašman jedan je od zadarskih otoka u južnohrvatskom (dalmatinskom) otočju. U sklopu geografske obrade hrvatskih otoka, ovdje su obrađena obilježja njegove prirodno-geografske osnove koja čini temelj dosadašnjeg i mogućeg razvoja. Uz analizu veličine i prostornog obuhvata, istaknuti su važnost geografskog položaja, geološkog sastava i građe, geomorfoloških, klimavegetacijskih, pedogeografskih, hidrogeografskih i biogeografskih značajki. U funkciji dosadašnjeg i potencijalnog razvoja analizirani su važnost karbonatne građe, povoljne klimatske značajke (oborine, temperature, vjetrovi i sl.), nestašica vode i značenje autohtone vegetacije. Naseljenost, izgradnja naselja i kuća za odmor i vrednovanje otoka ovise o prirodno-geografskim potencijalima, a i suvremene mogućnosti razvoja zasnivaju se na njima. Starenje stanovništva i deagrarizacija utječu na recentne promjene u krajoliku otoka, koji doživljava znatnu preobrazbu. Sudbinska veza gradova Zadra i Biograda s jedne i Pašmana s druge strane, kao i mostovna povezanost s otokom Ugljanom koji su bitno utjecali na historijsko-geografski razvitak otoka, odražavaju se i suvremenom razvoju, posebno kroz snažnu socio-geografsku i gospodarsku povezanost s priobalnim prostorom zadarske urbanizirane regije od Vira do Pakoštana, ali i kroz reforestaciju znatnih površina otoka. Suvremena geografska valorizacija otoka Pašmana u zadarskoj, odnosno zadarsko-biogradskoj otočnoj skupini, velikim se dijelom uklapa u jedinstvenu problematiku hrvatskih otoka, posebice onih srednje veličine. Nekad intenzivno agrarno evaluiran, s obzirom na mogućnosti i ograničenja prirodne osnove, pašmanski prostor danas sve više obrasta specifičnim eumediteranskim biljnim zajednicama kao posljedica socijalnog ugara (napuštanje obrađivanja plodnih površina), ali ujedno postaje i zanimljivim odredištem mnogih interesa suvremenog prostornog vrednovanja, koje se učestalo manifestira izgradnjom kuća za odmor i osnovnih infrastrukturnih objekata kao maksimalnim postignućem ostvarenja smjernica prostornog razvoja. Za razliku od najvećeg dijela obalnog prostora europskog Sredozemlja koji obilježava velik pritisak stanovništva i gospodarstva (ALLEN, 2001.), hrvatski otočni prostor sve više poprima obilježja demografske pustoši i gospodarski depresivnoga područja. On je već duže vrijeme periferija u odnosu na glavninu prostornih socio-ekonomskih aktivnosti u državi. Periferni položaj ističe se u odnosu na državno središte gospodarske moći i političkog odlučivanja, ali i u odnosu na primorska regionalna središta, koja su velikim dijelom iscrpila socio-ekonomsku bazu otoka koji im gravitiraju (ROGIĆ, 1994.). Ipak, određeni pozitivni pomaci na ugljansko-pašmanskom nizu otoka ukazuju da, kao i na nekim većim otocima hrvatskoga Jadrana, postoje još uvijek potencijali revitalizacije i društveno-gospodarskog razvoja. Otok Pašman s otokom Ugljanom i pripadajućim otočićima pripada prvom (unutrašnjem) nizu zadarskih otoka (Sl. 1.). Oni čine jedinstvenu otočnu cjelinu, povezanu mostom visine 16, 5 m iznad srednje razine mora preko Malog Ždrelca, umjetno proširenog tjesnaca širine tek 40 m (od toga operativni dio prolaza 21 m) i dubine 5 m (PELJAR, 2003.). Ovi otoci čine i funkcionalnu cjelinu jer, prometno međusobno povezani, pripadaju snažnom gravitacijskom prostoru zadarske gradske regije. Kroz gravitacijski utjecaj snažnijega regionalnog središta Zadra i manje izraženi utjecaj područnog središta Biograda, reflektira se tisućljetna sudbinska veza tih gradova i naselja otoka Pašmana koja je bitno utjecala na historijsko-geografski razvitak otoka.
Otok Pašman, prirodno-geografska obilježja, reljef, vode, klima
nije evidentirano
engleski
The geographical situation and Physical Characteristics of the Pašman Island
nije evidentirano
Island of Pašman, physical geographical features, morphology, climate, hydrogeography
nije evidentirano
Podaci o prilogu
9-30-x.
objavljeno
Podaci o knjizi
Toponimija otoka Pašmana
Skračić, Vladimir
Zadar: Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru
2006.
953-7237-12-5