hrvatski

Geobotanika i ekologija bilja

Geobotanika ili biljna geografija se bavi rasprostranjenjem biljaka na Zemljinoj površini. Ona proučava biljni pokrov (vegetaciju), njegovu strukturu i raspored, analizira njegova pomicanja i pravilnosti te pokušava razjasniti uzroke njegova rasprostranjena. Rasprostranjenost biljaka na tlu, uvjetovana je: (1) ekološkim čimbenicima koji se nalaze u izmjeničnim odnosima između životnih potreba biljaka i životnih uvjeta koji vladaju na Zemlji, i (2) samoj povijesti postanka i rasprostranjenja biljaka na Zemljinoj površini. Podjela geobotanike: 1. Nauka o arealu (ili flori), tj. floristička biljna geografija ili horologija 2. Nauka o biljnim zajednicama (fiticenologija ili biljna sociologija) 3. Nauka o staništu ili ekološka biljna geografija 4. Genetska (ili historijska) biljna geografija -Ekologija je znanost koja proučava međusobne odnose između pojedinih vrsta, populacija te zajednica organizama, dakle živih organizama s jedne strane i njihova okoliša s druge strane. Drugim riječima moderna ekologija proučava međuzavisnost i zakonitosti koje vladaju između žive i nežive prirode koje možemo označiti kao abiotski čimbenici i međusobnih odnosa žive prirode, koju čine biotski čimbenici. -Fitoekologija je znanost o uzajamnim odnosima biljaka i okoline u kojoj žive. -Zooekologija, proučava uzajamne odnose između životinja i okoliša u kojem žive. Sam termin ekologija uveo je njemački zoolog Haeckel 1866. god. da bi se intenzivnije počeo koristiti nakon što je danski botaničar Warming objavio djelo o ekološkoj geografiji biljaka 895. god. Od toga vremena biljna i animalna ekologija (fitoekologija i zooekologija) razvijale su se kao samostalne nauke neovisno jedna o drugoj. Međutim, pretečom ekologije mogu se smatrati spoznaje Alexandera Von Humboldt-a koji je poduzeo veliko putovanje oko svijeta početkom 19. st. i koji je uočio da na površini Zemlje živa bića nisu raspoređena jednolično, već svako veće ili manje zemljopisno područje ima za njega poseban biljni i životinjski svijet. Zbog toga se Humboldt-a smatra osnivačem biljne geografije (fitogeografije). Upravo spoznaja da određeni ekološki čimbenici uvjetuju i razvitak posebnog živog svijeta bila je osnovicom za početak "ekološkog razmišljanj". Čovjek dio ekosustava, začetnik mnogih promjena na Zemlji.Riječ ekologija dolazi od grčke riječi "oikos", što znači dom i "logos" što znači nauka. Suvremena ekologija je multidisciplinarna znanost – Znanost o biljkama(šumarstvo, fiziologija bilja, biljna taksonomija, morfologija bilja, biljna toksikologija i dr.), znanost o životinjama (gospodarenje divljim i domaćim životinjama, ishrana životinja, abiotske znanosti (Petrografija, pedologija, klimatologija i dr.

geobotanika; ekologija bilja; fitocenologija; flora

nije evidentirano