hrvatski

Prilozi kasnosrednjovjekovnoj antroponimiji otoka Pašmana

U radu je objavljena građa o antroponimiji otoka Pašmana u 15. i početkom 16. st. iz spisa nekolicine zadarskih bilježnika. Na temelju te građe utvrdili smo temeljne značajke kasnosrednjovjekovne pašmanske antroponimije. Prethodno smo ukazali na neke metodološke poteškoće koje se inače javljaju pri obradi određenih aspekata antroponimije ekscerptirane iz bilježničkih spisa. Naime, gotovo je nemoguće utvrditi točan broj nositelja pojedinih antroponima, jer se često jedna te ista osoba identificira različitim varijantama osobnog imena i različitim imenskim formulama. Također, postoji problem razlikovanja pridjevaka od prezimena, budući da oni nerijetko imaju identičnu formu, a nasljednost pridjevka, kada on prelazi u prezime, nije uvijek lako dokazati. U 15. st. stanovnici Pašmana identificirali su se najčešće dvoimenskom formulom od osobnog imena i pridjevka ili prezimena. Pridjevak je u većini slučajeva patronim (očevo ime s dodatkom nastavka – ić ili – ović/-ević). U korpusu osobnih imena prevladavaju kršćanska svetačka imena (tri četvrtine ukupnog broja) nad hrvatskim narodnim (četvrtina ukupnog broja). Od svetačkih daleko je najfrekventnije ime Jure (Iuray/Georgius), a od narodnih dominiraju imena s osnovom Rad- (Rada, Radica, Radić,

otok Pašman; kasni srednji vijek; antroponimija

nije evidentirano