hrvatski

Franjevački samostan u Makarskoj u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.)

U radu se analizira život samostana i njegovih redovnika u teškim godinama nakon propasti Austro-Ugarske monarhije. To je vrijeme kada hrvatski teritorij ulazi u novu državu: Kraljevinu SHS ; kasnije Kraljevinu Jugoslaviju. Analizira se povijesti makarskog samostana kako su je zabilježili franjevci u samostanskom ljetopisu: Knjiga znamenitijeh dogadjaja zbivših se u redovničkoj obitelji Franjevačkog Manastira od godine 1905 do godine 1957. Posebna pažnja posvećuje se političkom stanovištu franjevaca prema novoj državi, njihovom djelovanju u sklopu Hrvatske pučke stranke, polaganim prijelazom na pozicije Hrvatske seljačke stranke. Također se analiziraju stanovišta makarskih franjevaca prema pojedinim važnijim političkim događajima u vremenu između dva svjetska rata. Zabilježeno je i nekoliko posjeta političkih i vjerskih uglednika samostanu. U ovom vremenu također se vrši nekoliko značajnijih graditeljskih poduhvata na obavljanju i proširenju samostanskog kapaciteta. Glavni investicijski i graditeljski poduhvat bila je izgradnja nove crkve Uznesenja Marijina koja je svečano posvećena 31. ožujka 1940. god. Iz ljetopisa prati se "život svakodnevice" sa svim manjim i većim događajima koji su obilježili rad i djelovanje franjevaca u Makarskoj. Godine između dva rata pričinjavale su težak izazov franjevcima zbog opće poznatih gospodarskih i socijalnih prilika. To se reflektira na samostanski život i odnose s pukom

Franjevački samostan ; Makarska ; kraljevina Jugoslavija

nije evidentirano