Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prilog poznavanju hodočasničkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću (CROSBI ID 139560)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Pavić, Milorad Prilog poznavanju hodočasničkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću // Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, 59 (XXXI) (2007), 33-47

Podaci o odgovornosti

Pavić, Milorad

hrvatski

Prilog poznavanju hodočasničkih putovanja od Venecije do Svete Zemlje u XVI. stoljeću

SAŽETAK PRILOG POZNAVANJU HODOČASNIČKIH PUTOVANJA OD VENECIJE DO SVETE ZEMLJE U XVI. STOLJEĆU U XVI. stoljeću Venecija je jedna od najvažnijih luka za putovanje hodočasnika u Svetu Zemlju. O tome svjedoče brojni izvori među kojima treba izdvojiti, u ovom radu koriš-tene, talijanske putopise. Hodočasničke rute velikim su se dijelom podudarale se uobičajenim plovidbenim rutama, utoliko prije što su brodovi s hodočasnicima ujedno prevozili i robu. Plovidba se kroz Jadran odvijala njegovom istočnom obalom. Tempo plovidbe ovisio je o ra-zdoblju u kojem se putovanje obavljalo. Nije bio rijedak slučaj da je za plovidbu Jadranom ti-jekom ljeta korištena i njegova zapadna obala. Nakon izlaska iz Jadranskog mora brodovi Mletačke Republike pretežito su bili oslonjeni na pomorske punktove smještene na otocima u njezinom posjedu. Nakon otoka Krfa, u Jonskom moru to su Kefallinia i Zakinthos. Na jugu Peloponeza je Kithira pokraj koje se plovilo na otok Kretu. Odavde su brodovi s hodočasni-cima nastavljali put prema Rodosu, maloazijskoj obali i otoku Cipru – glavnoj mletačkoj bazi na Levantu. Postojao je i sjeverniji plovidbeni pravac Egejskim morem, no taj je bio priklad-niji za odlazak u Osmanlijsku prijestolnicu Jeruzalem U drugoj povici XVI. stoljeća broj oto-ka u kršćanskim rukama dodatno je reduciran. Vitezovi Ivanovci 1522. godine gube za hodo-časnike vrlo važan otok Rodos uz maloazijsku obalu, a neizmjerno velik udarac za Veneciju predstavlja gubitak otoka Cipra 1570. To je dodatno otežavalo hodočašćenje u Svetu Zemlju budući da se s otoka Cipra plovilo direktno u palestinske luke, te odatle nastavljalo prema Svetoj Zemlji i Jeruzalemu. Kao pomorski put od Venecije do Levanta, tako je i put od palestinskih luka do Jeru-zalema za hodočasnike bio tjeskoban i pogibeljan. Nije stoga čudo da su tim putovanjima prethodile materijalne i duhovne pripreme kroz duže razdoblje. Iz tog je razloga u ovom radu znatan dio teksta posvećen upravo tim pripremama, kao i problemima koje su hodočasnici proživljavali i koji su ih pratili tijekom njihovog putovanja.

hodočasnička putovanja ; XVI. stoljeće ; plovidbeni putovi ; Sveta zemlja

nije evidentirano

engleski

A contribution to our knowlwdge about pilgrimages from Venice to the Holly land during the sixteenth century

nije evidentirano

pilgrimages ; 16th century ; naval routes ; Holy Land

nije evidentirano

Podaci o izdanju

59 (XXXI)

2007.

33-47

objavljeno

0350-7823

Povezanost rada

Povijest