hrvatski

Prilog poznavanju naseljenosti otoka Ugljana u prapovijesti i antici

Pregled prapovijesne i rane povijesne naseljenosti otoka Ugljana u Zadarskom arhipelagu. Razmjerno slaba arheološka istraženost, kao i oštećivanje arheoloških ostataka intenzivnom obradom tla, otežavaju stvaranje cjelovitije slike razvoja naseljenosti do kraja antike. Najstariji tragovi potječu iz paleolitika ili mezolitika, a potvrđena je stalna naseljenost u neolitiku. Grobni humci i gradine upućuju na veću naseljenost u brončano doba. Identificiraju se žarišna gradinska naselja starijeg željeznog doba. Pretpostavlja se potpuno uklapanje otoka u teritorij kasnoliburnskog Jadera i potom u ager rimske kolonije u Zadru. Sažeti prikaz tragova gospodarskih imanja i luka na otoku, te ostataka centurijacije. Iako još nedovoljno istražen, kasnoantički sloj sa starokršćanskim objektima ocrtava kontinuitet naseljenosti.

Ugljan, prapovijest, Liburni, željezno doba, rimsko doba, kolonija Jader, villa rustica, centuirjacija, starokršćanske crkve

nije evidentirano