hrvatski

Arheološki dokazi kontinuiteta naseljenosti Sotina

Na području Sotina smješten je golemi višeslojni arheološki lokalitet. Iako na njegovom prostoru još nisu započela sustavna iskopavanja, zahvaljujući opsežnim pregledom terena moguće je utvrditi položaj osnovnih naseobinskih horizonata od prapovijesti, i to eneolita, pa sve do ranoga novog vijeka. Svi naseobinski slojevi leže uz rubni dio lesne ravni, tj. između Dunava i središnjeg dijela današnjeg Sotina. Rimski Cornacum je obuhvatio i Jaroše, položaj koji se nalazi izvan rubnog dijela današnjeg naselja. Srednjovjekovni Sotin (Zata) bio je smješten također uz rubni dio visoke lesne zaravni. Ljudske skupine su podizala svoja naselja na području Sotina zbog njegovih komparativnih prednosti. Naime, ocjedita lesna zaravan, i to u pojasu gdje strmoglavo završava uz poplavnu obalu Dunava, razdijeljena je nizom surduka. Šest ih je raspoređeno u nepravilnim razmacima sjeveroistočno od današnjega naselja. Dakle, ti dugi i duboki prirodni jarci, koji se okomito ili lučno pružaju prema rijeci, raščlanili su njezin rubni dio, oblikujući više zasebnih cjelina, u prostornom smislu vrlo pogodnih za podizanje naselja. Surduci su štitili naselje s bočnih strana, ali i omogućili lakšu komunikaciju s Dunavom. U njihovom je podnožju niz izvora pitke vode. Koncentracija tih vrlo povoljnih prirodnih osobitosti bila je glavni razlog zbog kojega su ljudi u prošlosti bili podizali svoja naselja na području Sotina.

Sotin, prapovijest, arheološka topografija naselja

nije evidentirano