hrvatski

Die geostrategische Lage des bosnisch-herzegowinischen Raumes im Südosten Europas gemäß alten geographischen Karten (Geostrategijski položaj bosanskohercegovačkoga prostora na jugoistoku Europe prema starim geografskim kartama)

Bosanskohercegovački geografski prostor tijekom povijesti imao je dvojaku ulogu na geostrategijskoj razini. U starom i srednjem vijeku bio je poveznica panonske žitnice, bosanskohercegovačkih rudnih, poljoprivrednih i stočarskih bogatstava, te Mediterana i njegovih roba (sol i luksuzni proizvodi), preko istočnojadranskih luka, pri čemu su rijeke Neretva i Bosna u njezinom produžetku, a jednako tako Zrmanja, Krka i Cetina, te Una u njihovu produžetku, bili koridori bez kojih takvi trgovinski putovi uopće ne bi mogli funkcionirati. Od toga koridora jug - sjever i obratno, nastupom turske vojne sile krajem 15. stoljeća, vrlo malo će ostati, pa će se taj prostor svojim najvećim dijelom pretvoriti u najzapadnije ratište daleke središnjice u Is¬tanbulu, protiv gotovo podjednako daleke središnjice u Beču, najčešće funkcionirajući na relaciji istok - zapad ; vrlo rijetko sjever - jug. Tek okupacija BiH 1878. ponovno oživljava prastari koridor jug - sjever i obratno, koji funkcionira i danas. O takvom specifičnom geostrategijskom položaju bosanskohercegovačkog područja egzaktno svjedoče stotine starih geografskih karata čije originale čuvaju arhivi, biblioteke, muzeji i privatni kolekcionari od Sarajeva i Zagreba, do Italije, Austrije, Mađarske, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država itd. Taj prostor je kartografiran već u "Geografiji" Klaudija Ptolemeja u 2. stoljeću naše ere, što znači da pripada temelju ljudske civilizacije. Ali, on je kartografiran i na nebrojenim stotinama kasnijih karata. Osobito se to odnosi na vrijeme kada se Gutenbergov izum tiska primijenio na umnažanje kartografskog materijala, čime otisnuti primjerak karte postaje bitno jeftiniji od ranijeg rukopisnog, time i dostupniji, čak i običnom puku. Gotovo istodobno pojavljuje se turska vojna sila na europskoj povijesnoj pozornici. Zauzimanjem i Kraljevine Bosne, te proširenjem bosanskohercegovačkog teritorija na Bosanski pašaluk (kasnije ejalet i vilajet), taj geografski prostor dolazi u centar pozornosti cijele Europe, jer je bio najzapadniji dio toga ogromnog carstva, te umjesto ranije poveznice kultura, vjera i naroda postaje ratište prvenstveno Austrijskog i Turskog Carstva. Stoga da gotovo i nema europskog kartografa koji ne izrađuje i kartu tadašnje Bosne i Hercegovine, od čega se u knjizi donijelo tek dvadesetak. Osnovni im je interes predočiti dokle su to Turci uspjeli prodrijeti na europskom kontinentu, što je ovom prostoru dalo od 16. do kraja 19. stoljeća izniman geostrategijski i geopolitički značaj. Predočeni kartografski materijal, uz jezgrovit analitički pristup, o tome rječito govori. Ipak, za budućnost Bosne i Hercegovine optimalno bi bilo iznova do kraja postati ono, u geostrategijskom i geopolitičkom smislu, što je bila prije 15.-16. stoljeća: multikonfesionalna, multietnična i multikulturalna država ; ukratko, biti poveznica.

Bosna i Hercegovina; Hrvatska; istočni Jadran; stare karte; putni koridori; ratovi; Austrijsko Carstvo; Tursko Carstvo; stari vijek; srednji vijek; novi vijek; suvremeno doba; granice

Dvojezična znanstvena monografija

njemački

Die geostrategische Lage des bosnisch-herzegowinischen Raumes im Südosten Europas gemäß alten geographischen Karten (Geostrategijski položaj bosanskohercegovačkoga prostora na jugoistoku Europe prema starim geografskim kartama)

Bosanskohercegovački geografski prostor tijekom povijesti imao je dvojaku ulogu na geostrategijskoj razini. U starom i srednjem vijeku bio je poveznica panonske žitnice, bosanskohercegovačkih rudnih, poljoprivrednih i stočarskih bogatstava, te Mediterana i njegovih roba (sol i luksuzni proizvodi), preko istočnojadranskih luka, pri čemu su rijeke Neretva i Bosna u njezinom produžetku, a jednako tako Zrmanja, Krka i Cetina, te Una u njihovu produžetku, bili koridori bez kojih takvi trgovinski putovi uopće ne bi mogli funkcionirati. Od toga koridora jug - sjever i obratno, nastupom turske vojne sile krajem 15. stoljeća, vrlo malo će ostati, pa će se taj prostor svojim najvećim dijelom pretvoriti u najzapadnije ratište daleke središnjice u Is¬tanbulu, protiv gotovo podjednako daleke središnjice u Beču, najčešće funkcionirajući na relaciji istok - zapad ; vrlo rijetko sjever - jug. Tek okupacija BiH 1878. ponovno oživljava prastari koridor jug - sjever i obratno, koji funkcionira i danas. O takvom specifičnom geostrategijskom položaju bosanskohercegovačkog područja egzaktno svjedoče stotine starih geografskih karata čije originale čuvaju arhivi, biblioteke, muzeji i privatni kolekcionari od Sarajeva i Zagreba, do Italije, Austrije, Mađarske, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država itd. Taj prostor je kartografiran već u "Geografiji" Klaudija Ptolemeja u 2. stoljeću naše ere, što znači da pripada temelju ljudske civilizacije. Ali, on je kartografiran i na nebrojenim stotinama kasnijih karata. Osobito se to odnosi na vrijeme kada se Gutenbergov izum tiska primijenio na umnažanje kartografskog materijala, čime otisnuti primjerak karte postaje bitno jeftiniji od ranijeg rukopisnog, time i dostupniji, čak i običnom puku. Gotovo istodobno pojavljuje se turska vojna sila na europskoj povijesnoj pozornici. Zauzimanjem i Kraljevine Bosne, te proširenjem bosanskohercegovačkog teritorija na Bosanski pašaluk (kasnije ejalet i vilajet), taj geografski prostor dolazi u centar pozornosti cijele Europe, jer je bio najzapadniji dio toga ogromnog carstva, te umjesto ranije poveznice kultura, vjera i naroda postaje ratište prvenstveno Austrijskog i Turskog Carstva. Stoga da gotovo i nema europskog kartografa koji ne izrađuje i kartu tadašnje Bosne i Hercegovine, od čega se u knjizi donijelo tek dvadesetak. Osnovni im je interes predočiti dokle su to Turci uspjeli prodrijeti na europskom kontinentu, što je ovom prostoru dalo od 16. do kraja 19. stoljeća izniman geostrategijski i geopolitički značaj. Predočeni kartografski materijal, uz jezgrovit analitički pristup, o tome rječito govori. Ipak, za budućnost Bosne i Hercegovine optimalno bi bilo iznova do kraja postati ono, u geostrategijskom i geopolitičkom smislu, što je bila prije 15.-16. stoljeća: multikonfesionalna, multietnična i multikulturalna država ; ukratko, biti poveznica.

Bosna i Hercegovina; Hrvatska; istočni Jadran; stare karte; putni koridori; ratovi; Austrijsko Carstvo; Tursko Carstvo; stari vijek; srednji vijek; novi vijek; suvremeno doba; granice

Dvojezična znanstvena monografija