hrvatski

Prirodno geografska osnova – potencijal razvoja otoka Ista i Škarde

Prirodno-geografska osnova otoka Ista i Škarde od najstarijih je vremena omogućavala život i opstanak stanovništva, budući da su se prvenstveno na nju oslanjale lokalne mogućnosti stočarstva, poljodjelstva, ribolova, proizvodnje vapna i prometa, a u novije vrijeme i turizma. Još u prapovijesti liburnska je zajednica ovdje imala naseobinu na Gračini (Gracini) i Grašišću, a ostaci grobnih humaka iz tog razdoblja na Istu (na Jabucini /Jabučini/ i dr.), Veloj tramerki (Tarmerki) i Maslinjaku, kao i spominjanje starih imena Ista i Škarde u starim izvorima (BATOVIĆ, 1973: 74, 99 ; 1974.), svjedoče o opstanku i trajanju ljudskih zajednica još u prapovijesnom i antičkom razdoblju. Kasnija razdoblja omogućavala su opstanak razmjerno malobrojne zajednice ili povremeni boravak ljudi, a od 16. stoljeća na njemu se bilježi do stotinjak ljudi, od 18. stoljeća i preko 200 stanovnika (FILIPI, 1960: 144), a od 19. st. do pred kraj 20. stoljeća i preko 300 stanovnika. Dosad nema pokazatelja da je i Škarda bila naseljena u starije vrijeme prije konca srednjeg vijeka, ali, ukoliko nije, zacijelo je bila vrijedan resurs išćunskoj, premujanskoj, olipskoj, sibenskoj i drugim susjednim zajednicama (šume, ribolov). Uvjeti za opstanak postojali su i u srednjem vijeku, a u 19. i do početka druge polovice 20. stoljeća prirodno-geografska osnova Ista i Škarde maksimalno je vrednovana. Tada je dosegnut i najviši stupanj naseljenosti ovih otoka.

Ist, Škarda, mali otoci, Hrvatska, prirodno-geografska osnova, razvoj

Rad prati nekoliko zemljovida, slika i tablica