hrvatski

Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad?

U radu su istraženi teorijski i praktični aspekti upotrebe jedinstvenoga (autoriziranog) stvarnog naslova anonimnih i autorskih djela u hrvatskom i slovenskom skupnom katalogu. Katalozi u obje države zasnivaju se na istim kataložnim pravilima, Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga Eve Verona. Skupni katalozi CROLIST (Hrvatska) i COBISS (Slovenija) temelje se na UNIMARC strojnočitljivim formatima za bibliografske i autorizirane podatke. Oba dokumenta nude mogućnost povezivanja izvornog naslova i prijevoda, te naslova djela i njegovih dijelova (npr. cijela trilogija i njezini dijelovi) kad god je to potrebno s obzirom na interese korisnika. Empirijsko istraživanje dvaju kataloga napravljeno 2010. godine pokazuje da u 27, 4% (CROLIST), odnosno 13, 6% (COBISS) djela s autorskom odrednicom nedostaje ta poveznica (nema ni polja 300, ni polja 500). Ta poveznica češće nedostaje u anonimnim djelima, i to u 47, 3% (CROLIST), odnosno 55% (COBISS) slučajeva. Taj je podatak prilično obeshrabrujući budući da je jedinstveni (autorizirani) stvarni naslov ključan za okupljanje kataložnih zapisa u svrhu ispunjavanja tri zadatka kataloga: odgovoriti na pitanje posjeduje li knjižnica određenu knjigu (jedinicu građe), koja izdanja određenog djela se nalaze u knjižnici te koja djela određenog autora knjižnica posjeduje. Ti su podaci ključni i za frbrizaciju knjižničnih kataloga. Unatoč problemima u bilježenju jedinstvenoga stvarnog naslova u formatima UNIMARC, upotreba polja 500 i nacionalnih kataložnih pravila je izuzetno važna.

jedinstveni stvarni naslov; autorizirani stvarni naslov; kataložna pravila; Eva Verona; UNIMARC; COMARC; CROLIST; COBISS.SI

nije evidentirano