Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio (CROSBI ID 45371)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Ančić, Mladen Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio // Hum i Hercegovina kroz povijest: Zbornik radova knj. 1 / Lučić, Ivica (ur.). Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011. str. 218-278

Podaci o odgovornosti

Ančić, Mladen

hrvatski

Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani: Tragom zabune koju je prouzročilo djelo De administrando imperio

Autor upozorava na problem koji proizlazi iz opisa prilika na istočnojadranskoj obali i u njezinu zaleđu u djelu De administrando imperio pripisanome bizantskome caru i piscu Konstantinu VII. Porfirogenetu, u onome njegovu dijelu koji se odnosi na srednjovjekovnu Humsku zemlju. U raspravi se polazi od načina na koji se u historiografiji tretiralo djelo pripisano Konstantinu VII. Porfirogenetu i utvrđuje kako je ono temelj narativa nacionalne povijesti. Zabacujući takav pristup, autor razlaže temeljne značajke djela, a onda i upozorava na značenje "etničkoga diskursa" u ranome srednjem vijeku, raščlanjujući način na koji se taj "etnički diskurs" oblikovao i reproducirao na bizantskome carskom dvoru, gdje je djelo De administrando imperio i nastalo. Pozornost se potom usmjerava na navod prema kojemu "Romajci" (što praktično znači podanici carske vlasti iz Konstantinopolja) stanovnike područja između Cetine i Neretve nazivaju "Neretljanima", dok ih njihovi susjedi nazivaju "Paganima". Kroz raščlambu korpusa historiografske tradicije pokazuje se kako je taj navod izazvao u djelima povjesničara XIX. i XX. stoljeća zabunu golemih razmjera – zamjenu etnonima "Humljani" etnonimom "Neretljani/Pagani" (poslije i "Morjani"), odnosno uspostavljanje fiktivne "Neretvanske kneževine" na jednoj i poistovjećivanje zemljopisno-političkih pojmova "Huma" i "Zahumlje" na drugoj strani. Autor nadalje upozorava kako se vremenom pripisani kolokvijalni naziv "Neretljani", zabilježen u samo još jednom suvremenom tekstu, onome mletačkoga kroničara Ivana Đakona, počelo tretirati i kao samoidentifikacijsku oznaku ranosrednjovjekovnih stanovnika područja između Neretve i Cetine. Na kraju, autor prati način na koji se ta zabuna ukorjenjivala i reproducirala u modernoj historiografiji te posebice ukazuje na posve neutemeljeni literarni konstrukt, mitologem, o tzv. Neretljanima i njihovoj "državi" i značenje koje mu se pridavalo.

Konstantin Porfirogenet, Bizantsko Carstvo, Hum, Paganija, etnički diskurs, politička centralizacija

nije evidentirano

engleski

The Early Medieval Narentines or Chulmians: Tracing the confusion caused by De administrando Imperio

nije evidentirano

Constantine Porphyrogenitus, Byzantine Empire, Chulm, Pagania, ethnic discourse, political centralization

nije evidentirano

Podaci o prilogu

218-278.

objavljeno

Podaci o knjizi

Hum i Hercegovina kroz povijest: Zbornik radova knj. 1

Lučić, Ivica

Zagreb: Hrvatski institut za povijest

2011.

978-953-6324-97-2

Povezanost rada

Povijest