hrvatski

Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom

U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i društvenih karakteri­stika dalmatinskog područja s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Istra­ živanje je provedeno na području dalmatinskih PU (PU Zadarska, PUŠiben sko-Kninska, PU Splitsko- Dalmatinska, PU Dubrovačko-neretvanska) u dese togodišnjem razdoblju 1998–2008. U međusobnu vezu dovedeni su služ­beni statis tički podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de ­ mografskim stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su velik utjecaj klimatskih čimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obal­nog i otočnog prostora na učestalost požara i veličinu opožarenih površina. Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (. 22 °C) i vrlo kišovitim zimama (1400 mm) što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom čine primorske šume i mediteransko bilje bogato smolom i eteričnim uljima te su lako zapaljive i nazvane “pirofilnim ekosustavima”. U opožarenim šumskim površinama Re­publike Hrvatske Dalmacija participira sa čak 64, 3 % (122 241 ha) no najve­ćim dijelom (50, 2 %) su to površine pod panjačama, makijom, garizima, šikarama i šibljacima. Bitan prirodni čimbenik prostora koji doprinosi većem broju požara je geološka građa te litološki i pedološki sastav. Oko 80 % pros to ­ra građeno je od vodopropusnih va p nenaca na kojemu se tijekom vremena raz­vio ljuti krš, kao dobar preduvjet za nastanak i širenje požara. Ovakvu prirodnu osnovu prate i za požar povoljne socijalne karakteristike prostora. Demograf­ska slika dalmatinskog zaleđa i otoka ukazuje na sve stariju populaciju i demo­grafsko pražnjenje, što se izravno odražava i na održavanje otvorenih površina. Dok u Republici Hrvatskoj u otvorenim opožarenim površinama najveći udio imaju poljoprivredne površine (51, 4 %), u Dalmaciji su to šume i šumska zem­ljišta (53, 5 %). Sve veće površine zapuštenih poljoprivrednih zemljišta u dalma­tinskom dijelom prekriva slaba šumska vegetacija, stoga ne čudi ni podatak da je 31, 7 % požara otvorenog prostora Republike Hrvatske bio na području dal­matinskih PU i da je oko 38, 9 % opožarene otvorene površine u dalmatinskim PU. Podaci o opožarenim površinama po PU jasno su dati kroz st ru kturne dija­grame priložene u radu i ukazuju da je najveći broj požara u analizi ranom de­setogodišnjem razdoblju zabilježen je u PU Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 1000požara godišnje), najveći dio opožarenih šumskih površina je u PU Šibensko­kninskoj (42, 4 %), poljoprivrednih zemljišta u PU Zadarskoj (51, 6 %), ostale površine prema namjeni manje su zastupljene. Najveći dio opožarenih površina otvorenog prostora (90, 5 %) nije pod državnom skrbi i najveći broj požara izazvan je nehatom (čak 75 %) te je nužno povećati brigu i nadzor nad provođenjem preventivnih mjera zaštite od požara, čime bi štete bile znatno smanjene.

sociogeografske karakteristike ; šumske površine ; Dalmacija ; otvoreni prostor ; požari ; prirodnogeografske karakteristike

nije evidentirano