hrvatski

Graditeljstvo Lovrana u kasnom srednjem i ranijem novom vijeku

Po osvrtu na dosadašnje studije, temeljem detaljnoga terenskoga istraživanja i analize pisanih, te dosad neobjavljenih grafičkih vrela, donose se nova zapažanja o graditeljstvu lovranskoga Staroga grada i područja lovranske komune. Ona su logično kronološki koncentrirana na razdoblje kasnoga srednjovjekovlja i ranijega novoga vijeka. Tematski se ponajviše odnose na urbanistička pitanja, odnos grada, podgrađa i luke, komunikacije, sjecišta i težišta, zatim, datiranje, pružanje i oblikovanje dijelom još sačuvanih gradskih zidina te, osobito, na tipologiju stambene arhitekture. Uz nizanje baroknih i neoklasicističkih primjera stambenoga graditeljstva, tumačenje karakteristika i stilskih izvorišta njihovoga oblikovanja, upozorava se i na zapretene, no vrlo značajne ostatke jednoga, dosad posve neuočenoga ranijega, barem podjednako reprezentativnoga graditeljskoga sloja, stradaloga u doba Uskočkoga rata. Opisuje se obnova grada u posljednoj četvrtini 17. i osobito na prijelazu prvog u drugo desetljeće 18. st. kada procvat bilježimo na širim prostorima austrijskoga primorja. Lovranski primjeri uspoređuju se u širem regionalnom kontekstu a uz materijalnu baštinu donose se reference na gradski statut i druge pisane izvore poput notarskih akata i vizitacija.

Lovran; stambena arhitektura; crkvena arhitektura; gotika; renesansa

nije evidentirano