hrvatski

Nakit od gagata iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar

Gagat (njem. Gagat/Pechkohle, francuski jaïet, jais, engleski jet, španjolski azabache, talijanski giaietto) je vrsta bituminoznog ugljena baršunastocrne ili smeđe boje, voštana ili masna sjaja. U stvari radi se o fosiliziranom drvu iz roda Araucariaceae iz geološkog razdoblja jure, od pred oko 180 milijuna godina. Zbog svog organskog porijekla ne spada u kamenje, ali se zbog svojih svojstava ubraja u plemenite materijale. Riječ gagat potječe od grčkog γαγάτης, latinskog lapis gagates, po gradu i rijeci Gages u Likiji, Maloj Aziji, gdje je prvo bio otkriven. Gagat je u upotrebi za izradu nakita još od razdoblja paleolitika i neolitika, ali tek u brončano doba otkriva se njegov puni potencijal, kada se počinju izrađivati lijepo obrađeni nakitni predmeti, narukvice, perle, prstenovi i sl.. Nastavio se upotrebljavati i u željeznom dobu i u rimskom razdoblju. U antici korišten je, također, za izradu nakita : ogrlica (nanizane perle i zrna raznih oblika), privjesaka i medaljona, narukvica, prstena, ukosnica, ali i pršljenova i vretena, drška noževa, žetona za igru, te raznih figurica - amuleta. Rimljani su ga naročito cijenili zbog navodnih medicinskih kvaliteta. Radom na sređivanju građe u depoima Arheološkog muzeja Zadar odvojila sam poveću skupinu uglavnom neiventiranih i nesigniranih ulomaka, te nekoliko cjelovitih narukvica i drugih predmeta od gagata i tamnog (crnog) stakla. Uspjela sam odvojiti skupinu ulomaka i predmeta od gagata i pseudogagata iz fundusa Muzeja, nekih par stotinjak ulomaka, koji su sad u procesu obrade. Iz te skupine odvojila sam najljepše primjerke i u ovom članku 22 predmeta kataloški obradila. U Europi se predmeti od gagata i jeftnijeg pseudogagata često susreću među grobnim prilozima na nekropolama 3. i 4. stoljeća, u Njemačkoj, u Trieru, u Mainzu, Bonnu, Kölnu, Gellepu, Bregenzu, potom u Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, sjevernoj Francuskoj i Belgiji.

nakit; gagat; Arheološki muzej Zadar

nije evidentirano