hrvatski

Vremenski nesklad između odlomaka 31. poglavlja De administrando imperio

Priča o svetom čovjeku Martinu vremenski se određuje prema Trpimiru, sinu arhonta Krešimira. Obično se vladari navode po ocu, no ovdje je očigledno riječ o tome da je Krešimir aktualan, suvremeni vladar, pa se događaj iz prošlosti zato definira po njemu, po njegovoj vezi s tadašnjim vladarom. Da je to istina, potvrđuje i naknadni odlomak o slabljenju hrvatske vojske, gdje se kaže da je Hrvatska raspolagala golemom silom upravo do Krešimira. Time se gotovo izrijekom pokazuje da prethodni odlomak o samoj toj vojnoj efektivi, a onda zacijelo i ostale vijesti, potječu iz Krešimirova vremena, iz oko 935-945. godine. Problem je međutim odlomak o hrvatsko-bugarskim odnosima. Tu je kazano da Bugari nikada nisu išli u rat protiv Hrvata, osim jednom kad je bugarski vladar Mihael Boris (852-889) bio navalio, ali ne mogavši ništa učiniti izmirio se s Hrvatima. Ne spominje se napad Simeunove vojske na Hrvatsku iz oko 925, o čemu se obavijest inače nalazi tek u 32. poglavlju. To bi značilo da je odlomak o odnosima Hrvata i Bugara stariji od Tomislavova vremena, a onda je i datacija upitna. Prilog će pokušati iznijeti moguća tumačenja.

De administrando imperio; 31. poglavlje; Martin; Trpimir; Krešimir; Bugari; datacija

Rad je bio prijavljen kao izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu U početku bijaše De administrando imperio. Konstantin VII. Porfirogenet i percepcija najranije hrvatske povijesti ; Zagreb, 18. veljače 2010.