hrvatski

Duševića Glavica

Tumul Duševića glavica donosi nove podatke u ionako slabo poznatom razdoblju brončanog doba sjeverne Dalmacije. Prije svega ovo je prvi primjer biritualnog pokapanja na istom tumulu na ovom području u brončano doba. Svi do sada poznati ukopi pod tumulima bili su ili inhumacijski ili incineracijski. Jedini humak na kojem se javljaju oba ritusa pokapanja je humak br. 13 u Nadinu, ali on je datiran u željezno doba, u razdoblje od 9. do 5. st. pr. Kr. Pojave u ukapanju slične su onima na cijelom zapadnom Balkanu, gdje se u tumulima pronalazi mali broj priloga i nalaza u grobovima. Opća je značajka i nedostatak keramičkih posuda u grobovima, ali fragmenti posuda redovito se nalaze razbacani po cijelom humku, što se vezuje uz razbijanje posuđa prilikom pogrebnih obreda. Na Duševića glavici broj fragmenata pronađenih u nasipu daleko je manji, ali nakupina pronađena na rubu nasipa može ukazivati na slične rituale. U ranom srednjem vijeku humak je opet u upotrebi, pa se na njemu ukapa novopridošlo slavensko stanovništvo krajem 7. i tijekom 8. stoljeća, nakon čega ukapanje na njemu vjerojatno prestaje, budući da ne nalazimo dokaze njegove kasnijeg korištenja. S obzirom na ukupan broj od devet sačuvanih grobova ovdje je riječ o groblju manje rodovske zajednice Slavena/Hrvata koji se na humku Duševića glavica tijekom ranoga srednjeg vijeka nastavljaju ukapati na starijemu kultnom mjestu. Usprkos tome što je Duševića glavica prilično uništena djelovanjem vremena i atmosferskih prilika, te se na njoj nije očuvao veliki broj grobova, ovaj humak pruža iznimno zanimljivu sliku o slijedu ukapanja, načinu korištenja i različitim grobnim običajima u rasponu od brončanog doba pa sve do ranoga srednjeg vijeka.

Tumuli, brončano doba, željezno doba, srednji vijek, Krneza, podvršje, Zadar

nije evidentirano