hrvatski

20. GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA - Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva

Strukturalne promjene obitelji posljedica su mnogobrojnih čimbenika. Postojeća ekonomska kriza, nezaposlenost i osjećaj nesigurnosti u mnogim obiteljima stvaraju specifičnu bračnu i obiteljsku klimu i posljedično, specifične oblike ponašanja partnera i članova obitelji. Obitelj je složena i povezana cjelina, sustav koji se sastoji od više podsustava, koji svi zajedno čine dio šireg sustava. Niz je čimbenika koji određuju je li obitelj funkcionalna ili disfunkcionalna, je li obitelj više ili manje uspješna. Pitanja o bračnoj kvaliteti, partnerskim odnosima, emocionalnom životu obitelji, rješavanju problema u obitelji, komunikaciji u obitelji, obiteljskim ulogama, zadovoljstvu među članovima obitelji, podršci koju si članovi međusobno pružaju te kakva je autonomija članova obitelji, sve su češća. Psiholozi su stalno pozvani na njih odgovarati. Obiteljski sustav može imati zaštitnu i rizičnu ulogu u razvoju djeteta. Noviji modeli i koncepti u psihologiji proučavaju odnose roditelja i djeteta upravo u kontekstu različitih sustava koji na direktan ili indirektan način utječu na sam razvoj djeteta. Pitanja s kojima se susrećemo jesu kako biti uspješan i sretan roditelj, uloga i važnost doživljaja roditeljstva, značenje privrženosti u bliskim odnosima, tranzicija u roditeljstvo i promjene u obitelji te još mnoga druga. Zanima nas kako su obiteljski odnosi povezani s razvojem djeteta u kontekstu potpune obitelji, jednoroditeljskih obitelji, proširene obitelji, te u kontekstu istospolnih zajednica. Kao dodatne povezane teme ističu se očinstvo, majčinstvo, podrška roditeljstvu, životni ciklus obitelji, odnos adolescenata s roditeljima i vršnjacima, odnos odrasle djece i roditelja, suradnja škole i roditelja, roditelji i sport, udomiteljstvo, ali i teme kao što su rastava braka, obiteljsko nasilje, zlostavljanje u obitelji, uloga obitelji u liječenju pacijenata koji boluju od različitih bolesti, nepovoljne biološke i socijalne okolnosti razvoja djeteta te rane intervencije. Od interesa su i teme povezane s nastavnim sadržajima iz psihologije obitelji, braka i roditeljstva na studijima psihologije u Hrvatskoj, uloga psihologa kao savjetovatelja partnera i obitelji unutar vlastitih iskustvenih, institucionalnih, društvenih i zakonskih normi, kao i njegova uloga u suradnji roditelja sa školom i kroz rad u savjetovalištu, kao psihologa-psihoterapeuta, te stanje i perspektiva djelovanja obiteljskih centara u zajednici. Tema konferencije bila je okrenuta suvremenim spoznajama iz područja obitelji, braka i partnerstva o kojima su govorili brojni strani i domaći stručnjaci. Svoje spoznaje prenijeli su kolegama putem plenarnih predavanja, usmenih priopćenja, postera, okruglih stolova, simpozija, radionica, i domjenaka. Plenarna predavanja održali su uvaženi stručnjaci iz ovog područja: Paul Amato, Thomas Bradbury, Çiğdem Kağitçibaşi, Josip Obradović, te Ninoslava Pećnik. Paul Amato, s Državnog sveučilišta u Pennsylvaniji, govorio je o posljedicama rastave braka za odrasle i djecu, Thomas Bradbury sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu o znanstvenim temeljima razumijevanja i poboljšanja bračne kvalitete, Çiğdem Kağitçibaşi sa Sveučilišta Koc u Istanbulu o obitelji i razvoju djeteta u društveno-kulturnom kontekstu. Josip Obradović s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu govorio je o odrednicama bračne kvalitete i sreći u braku, a Ninoslava Pećnik sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o suvremenom roditeljstvu i pravima djeteta.

obitelj; brak; partnerstvo; roditeljstvo

nije evidentirano