hrvatski

Povezanost konzumacijskih navika srednjoškolaca i školskih izostanaka

Izostanci iz škole, bez sumnje, pripadaju u kategoriju rizičnih socijalnih ponašanja, snižavaju interes i razinu motivacije za obrazovanje, te utječu na ponašanje učenika u svim socijalnim kontekstima. Neredovito pohađanje nastave i neizvršavanje školskih obveza nerijetko imaju vrlo negativne posljedice, ne samo na školski uspjeh, već i na način života, interese i odabir slobodnih aktivnosti. Gotovo sva istraživanja pokazuju kako su učenici koji više neopravdano izostaju s nastave skloniji konzumacijama. Vrijeme izbivanja s nastave provodi se nekontrolirano bez nadzora roditelja i nastavnika, a učenici su izlaženi brojnim rizicima. Zabrinjavajuća je dostupnost droga, a isto tako i brojnost kafića koji postaju glavna mjesta zabave mladih ljudi. Početak konzumiranja cigareta, alkohola ili droga obično se zbiva tijekom adolescencije te su zbog specifičnosti tog razdoblja, relativnog neiskustva i određene mladenačke sklonosti rizicima, srednjoškolci najugroženija populacijska skupina. Dok veliki dio mladih tek eksperimentira s psihoaktivnim tvarima, kod određenog broja adolescenata njihova uporaba ustaljuje se do te mjere da njihovo ponašanje počinje ometati školovanje, obiteljske odnose i društveni život. Kako neopravdano izostajanje s nastave sa sobom povlači sklonost konzumacijama i kontakte s osobama u riziku, najveći broj autora govori o markiranju kao izrazito neprihvatljivom ponašanju, neki su mišljenja kako je ponašanje markiranata, najprije rizično, zatim devijantno, u nekim slučajevima prelazi u delikvenciju. Odlazeći s nastave učeniku se otvara mogućnost provođenja vremena bez ikakve kontrole, jer roditelji misle da je u školi. Obično se u tom vremenu susreće s društvom koje ima negativan odnos prema školi, služi se lažima i prevarama kako bi opravdao izostanak kod razrednika. Učenici koji često markiraju s nastave hedonistički provode vrijeme u kafićima prepunim duhanskog dima, a neki su skloni i uživanju alkohola. Besposličarenje i zanemarivanje nastavnih i školskih obveza dovodi do smanjenog osjećaja odgovornosti i iskrivljenog odnosa prema obvezama. Očito je da škola ne zadovoljava potrebe učenika i kao takva može postati uzrok nezadovoljstva i nezainteresiranosti učenika za obrazovanje. Čitav niz drugim faktora iz vanjskog svijeta učenicima u adolescenciji postaje uzbudljiviji i interesantniji od školskih aktivnosti. Stoga je i izostajanje s nastave sve učestalije, a socijalni konteksti u kojima srednjoškolci provode vrijeme obično nemaju prihvatljiva pravila ponašanja, te su povezani s rizičnim, destruktivnim i agresivnim ponašanjem. U radu se provjerava hipoteza kako učenici koji više izostaju s nastave više piju, puše i konzumiraju droge. Hipoteza se provjerava podacima prikupljenim na reprezentativnom uzorku 560 srednjoškolaca.

konzumacije cigareta; alkohola; droga; izostanci; bježanje s nastave; markiranje

nije evidentirano