hrvatski

Prostorna percepcija istočnojadranskih otoka u očima stranih putnika od XVI. do XVIII. stoljeća

U ovom radu razmatra se viđenje otoka i otočnog prostora u očima stranih putnika tijekom ranog novog vijeka. Obradom brojnih izvora nastojalo se proniknuti u glavne razloge njihove, najčešće krive percepcije u onodobnim svjedočanstvima i ukazati na ključne momente u promjeni takvog viđenja. Može se kazati da je isprva to viđenje bilo pod utjecajem kasnosrednjovjekovnih portulana, ali i opterećeno naslijeđem iz antike posvjedočenim na brojnim kartama s konca 15. i prve polovice 16. stoljeća. Osjetan pomak u vjerodostojnijem percipiranju istočnojadranske obale i otoka dolazi od sredine 16. stoljeća kada nastaju brojna putopisna djela u kojima se opisuje spomenuti prostor, uz brojne kartografske prikaze koji su omogućili da se prikazani geografski objekti potvrđuju u plovidbenoj praksi i po potrebi korigiraju. Ipak, za osjetniji napredak u tom pravcu trebat će sačekati kraj 17. stoljeća kada dolazi do sustavnog prikupljanja što točnijih podataka s terena i prvih mjerničkih radova prvenstveno za potrebe karata, ali su te korigirane informacije vrlo brzo proširene i na tekstove geografskih djela. S druge strane, još uvijek postoje brojni autori koji nekritički preuzimaju informacije od svojih prethodnika. Važnu, ali ne i presudnu ulogu svakako je imao oblik otoka. Najvećim otocima smatrani su upravo oni najduži konkretno Hvar i Cres. Otok Cres doista i jest najveći, ali je zato otok Pag koji je površinom tek nešto manji i kraći od Hvara, redovno je predočavan znatno manjim. Taj podatak, uz minoriziranje veličine otoka Brača nužno pretpostavlja veliki utjecaj blizine glavnog plovidbenog pravca Jadranom na prostornu percepciju otoka. U nekim slučajevima iskrivljena slika izgleda otoka i njihovo namjerno krivo predočavanje na kartama uvjetovano je praktičnošću plovidbenog aspekta. Na ostvareni napredak u realnijem predočavanju i percepciji otoka koncem 17. i tijekom 18. stoljeća nesumnjivo su bili važni mjernički radovi koji su se poduzimali na određenim dijelovima jadranskog akvatorija. Njihovim usavršavanjem te drugačijim vrednovanjem i tretmanom površinskih oblika prostor otoka se počinje sagledavati u svojoj cjelini, omogućujući stvaranje realne slike o veličini otočnog prostora.

jadranski otoci; prostorna percepcija; geografsko-statistički opisi; putopisi; rani novi vijek

nije evidentirano