Otok s četiri imena – Kornat u ispravama srednjega i novog vijeka (CROSBI ID 50688)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Juran, Kristijan
hrvatski
Otok s četiri imena – Kornat u ispravama srednjega i novog vijeka
U razdoblju od 14. do 18. stoljeća današnji je otok Kornat nosio četiri različita imena: Kornat (Incoronata, Coronata, Cornata), Otok Svete Marije (Insula Sancte Marie, Stomorin Otoch), Toreta i Opat. Najstarije potvrde upućuju na srednjovjekovnu dvoimenost otoka: dok je na pomorskim kartama 14. i 15. stoljeća zapisivan u različitim inačicama (Encorona, Encoronata, Incorona, Lincoronata…), u istodobnim je dokumentima zadarske administracije bio poznat pod inačicama imena Otok Svete Marije. Prema prostornim kontekstima u kojima se toponim Kornat javlja u pisanim i kartografskim vrelima, zaključuje se da je njegovo geografsko ishodište vrh Opat, na kojemu je kamena litica – Kruna od Opata – latinizirano/romanizirano u Incoronata. Važnost Opata u sustavu istočnojadranske terestričke navigacije pokazala se i u tome što su šibenski ribari Kornat zvali upravo – Opatom. Otok Svete Marije i Toreta, imena koja su stoljećima rabili službenici i pripadnici zadarske komune, naposljetku su, u srazu s Kornatom, izgubila svoje mjesto u toponimiji.
Kornati, toponimija, arhivski izvori
nije evidentirano
engleski
The island with four names - Kornati in the documents of the Middle Ages and the Modern Age
nije evidentirano
Kornati, toponymy, archive documents
nije evidentirano
Podaci o prilogu
447-457.
objavljeno
Podaci o knjizi
Toponimija kornatskog otočja
Skračić, Vladimir
Zadar: Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru
2013.
978-953-331-039-8