hrvatski

Benigna subverzija: umjetnost i ideologija u visokom modernizmu

Rad želi raspraviti odnos umjetnosti i politike u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji kasnih šezdesetih i sedamdesetih godina kroz subverzivne umjetničke prakse i kritiku dominantnog umjerenog /socijalističkog modernizma. Cilj je istražiti u kojoj mjeri 'alternativna' umjetnička praksa zadire u polje političkog, njemu divergira, odnosno s njime kohabitira te kako se putem subverzivnih elemenata mogu detektirati simptomi dezintegracije modernističke megakulture. Drugim riječima, umjetnost napušta buržoaski mit o autonomiji umjetnosti i raspravlja umjetnost kao formu društvene prakse. Međutim, u okviru nove umjetničke prakse u Hrvatskoj, otvoreno politizirana i subverzivna praksa izostaje. Upravo na primjeru institucionalne kritike umjetnosti, a za što je kao primjer uzet segment opusa Gorana Trbuljaka, kojeg sam izabrala kao studiju slučaja za ono što sam nazvala „benignom subverzijom“. Institucionalna kritika unutar konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj nije samo uključila i utjecala na istraživanje i ispitivanje načina na koji funkcionira galerijski sistem, razotkrivajući pozadinu umjetničkog djela i status umjetnika u kontekstu umjetničkog tržišta i ekonomije, već je utjecala i na širi politički i ideološki kontekst samoupravnog socijalizma.

ideologija; socijalizam; modernizam; konceptualna umjetnost; institucionalna kritika; Goran Trbuljak

nije evidentirano