hrvatski

CRTICE O STANOVNIŠTVU ANTIČKE LOPSIKE

Lopsica je naziv središta (oppidum) peregrinske zajednice (civitas) Lopsa, koje se ubicira na Gradinu u današnjem podvelebitskom mjestu Sv. Juraj kod Senja. Budući da je njezino pomorsko i trgovačko značenje nadilazilo uske lokalne okvire, Lopsica je kao referentna točka na liburnskoj obali zabilježena u antičkim literarnim vrelima. Pri tom je osobito važan navod Plinija Starijega, koji u III. knjizi djela Naturalis historia navodi Lopsiku kao liburnski oppidum (poglavlje 140), kojega stanovnici Lopsi posjeduju ius Italicum (poglavlje 139). Tijekom ranocarskog razdoblja, vjerojatno u doba vladanja cara Tiberija, Lopsica postiže municipalni status, koji je posvjedočen natpisom na kojem je komemoriran Ti. Iulius Sura, aedilis, duovir (bis) i duovir quinquennalis. Kao komemoratorica na natpisu je navedena magistratova kći Iulia Ti. f. Procilla. Znakovito je da magistrat i njegova kći pripadaju porodici Iulius, koje su članovi također potvrđeni i na drugom poznatom natpisu antičke Lopsike. Na natpisu CIL III 3015 spomenuta je Iulia C. f. Tertia Toruca u imenovanju koje je kao drugi kognomen navedeno domaće ime Toruca. Osim potvrde da su članovi porodice Iulius u Lopsiki domaćeg podrijetla, natpis je važan jer omogućava djelomičan uvid u genealogiju navedene porodice, budući da se iz imenovanja komemoratorice (Iulia C. f. Tertia Toruca), njezine kćeri (Iulia Sex. f. Paulla) i unuke (Appuleia C. f. Marcella) mogu razabrati njezina tri naraštaja i dvije porodične grane. Na temelju analize sadržaja obaju natpisa, imajući na umu činjenicu da je Lopsica peregrinska zajednica koja otprilike sredinom I. st. nakon Krista posjeduje municipalnu autonomiju, može se pretpostaviti da su Iulii bili vodeća romanizirana porodica, članovi koje imaju veliki društveni ugled i vode municipalnu upravu.

Lopsica; oppidum; municipium; stanovništvo

nije evidentirano

engleski

SKETCHES OF THE POPULATION OF CLASSICAL ANTIQUITY LOPSICA

Lopsica je naziv središta (oppidum) peregrinske zajednice (civitas) Lopsa, koje se ubicira na Gradinu u današnjem podvelebitskom mjestu Sv. Juraj kod Senja. Budući da je njezino pomorsko i trgovačko značenje nadilazilo uske lokalne okvire, Lopsica je kao referentna točka na liburnskoj obali zabilježena u antičkim literarnim vrelima. Pri tom je osobito važan navod Plinija Starijega, koji u III. knjizi djela Naturalis historia navodi Lopsiku kao liburnski oppidum (poglavlje 140), kojega stanovnici Lopsi posjeduju ius Italicum (poglavlje 139). Tijekom ranocarskog razdoblja, vjerojatno u doba vladanja cara Tiberija, Lopsica postiže municipalni status, koji je posvjedočen natpisom na kojem je komemoriran Ti. Iulius Sura, aedilis, duovir (bis) i duovir quinquennalis. Kao komemoratorica na natpisu je navedena magistratova kći Iulia Ti. f. Procilla. Znakovito je da magistrat i njegova kći pripadaju porodici Iulius, koje su članovi također potvrđeni i na drugom poznatom natpisu antičke Lopsike. Na natpisu CIL III 3015 spomenuta je Iulia C. f. Tertia Toruca u imenovanju koje je kao drugi kognomen navedeno domaće ime Toruca. Osim potvrde da su članovi porodice Iulius u Lopsiki domaćeg podrijetla, natpis je važan jer omogućava djelomičan uvid u genealogiju navedene porodice, budući da se iz imenovanja komemoratorice (Iulia C. f. Tertia Toruca), njezine kćeri (Iulia Sex. f. Paulla) i unuke (Appuleia C. f. Marcella) mogu razabrati njezina tri naraštaja i dvije porodične grane. Na temelju analize sadržaja obaju natpisa, imajući na umu činjenicu da je Lopsica peregrinska zajednica koja otprilike sredinom I. st. nakon Krista posjeduje municipalnu autonomiju, može se pretpostaviti da su Iulii bili vodeća romanizirana porodica, članovi koje imaju veliki društveni ugled i vode municipalnu upravu.

Lopsica; oppidum; municipium; population

nije evidentirano