hrvatski

Osnovne odrednice prometno-geografskoga i geostrateškoga značenja Zadarske regije

U radu se razmatraju odrednice prometno- geografskog i geostrateškog značenja zadarske regije. One proizlaze iz: 1. potreba međunarodnog, međuregionalnog i unutarregionalnog prometnog povezivanja u prošlosti i danas, 2. značenja Zadra kao jednog od demografski, funkcionalno, gravitacijski, gospodarski i prometno prvorazrednih regionalnih središta Hrvatske, 3. geostrateških interesa zemlje za ujednačenim, decentraliziranim i sveobuhvatnim razvojem u prostoru u svrhu opstanka i prosperiteta u budućnosti. Rezultat su povoljnog zemljopisnog i geoprometnog položaja, osjetljivih i specifičnih geostrateških i geopolitičkih okolnosti u prostoru regije sve do danas, kao i razmjerno povoljnih obilježja prirodno-zemljopisne osnove. Ti čimbenici su se različito u vremenu i prostoru odražavali na dosadašnji razvoj, a određuju i perspektive razvoja u budućnosti. Uglavnom pogodni za gospodarski, a time i demografski opstanak i razvoj, te posebice postizanje odgovarajuće kulturološke razine i snage, oni u suvremenim okolnostima razvoja u Europi i Svijetu čine bitan okvir kojeg treba vrednovati, koristiti i aktualizirati, posebice kada je riječ o geostrateškim (očuvanje integriteta nacionalnog prostora u okvirima suvremenoga svjetskog poretka), geopolitičkim (upravni ustroj i regionalizacija), geoprometnim (strateški prometni pravci i punktovi) i gospodarskim aktivnostima (razvoj svih sektora djelatnosti uz očuvanje ekološke ravnoteže). Zadarska regija danas, okuplja prvenstveno prostor Zadarske županije (170.000 stan.) i dijela susjednih županija (160.000 stan.), u središnjem dijelu suvremene Jadranske Hrvatske kao europske NUTS 2 regije. Premda razmjerno niske gustoće naseljenosti, značajni je prostorni i gospodarski te posebice prometni resurs zemlje, s jezgrom u gravitacijski najistaknutijem Zadru. Sa 72.000 stanovnika (2011.) unutar grada i 125.000 stanovnika gradske regije Vir – Zadar – Drage, zadarski urbani kompleks ulazi danas u red najznačajnijih središta regionalnog okupljanja u Hrvatskoj. To potvrđuje niz ustanova i funkcija regionalnog i nadregionalnog značenja u domeni obrazovanja, znanosti, zdravstva, kulture, uprave, pravosuđa, vjerskog života itd. Duže od tisućljeća, od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća ovaj prostor, u složenom prometno geografskom i geostrateškom srazu, obnašao je važne upravne, kulturne i gospodarske funkcije u Hrvatskoj i Dalmaciji. Kolaps uslijed izdvajanja u otuđenu talijansku enklavu, rušenja u Drugome svjetskom ratu, usporene obnove do isteka prve polovice 20. st. te ukidanja kotara, ublažen je krajem 20. stoljeća te poslije strahovitih razaranja u velikosrpskoj agresiji, novim razdobljem razvoja Zadra i njegove regije. Osnivanje zasebne županije u samostalnoj Republici Hrvatskoj u tom pogledu bilo je od najvećeg značenja, a izgradnja autocesta, obnova cesta, pomorske flote, zračne luke i pomorske luke, kao i razvoj turizma i poljoprivrede, neposredni su poticaji ostvarenja snažne uloge regionalnog središta u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske. To otvara i nove izglede sada oslabljenoj industriji i željezničkom povezivanju, te daljnjem razvoju poljoprivrede, turizma, prometa i sl. u suradnji sa znanošću, obrazovanjem i svekolikom nadgradnjom. Suvremeno prepoznavanje i optimalno vrednovanje Zadra i njegove regije, već započeto od strane Europe (ROP ; ulaganja u zadarsku luku na križanju jadransko-jonskog pravca s pravcem Baltik – panonski bazen – Zadar – Ancona – središnja Italija i dr.), jedan je od strateških preduvjeta decentraliziranog i ravnomjernog razvoja Hrvatske kao i njezina optimalnog ustroja i raščlambe na II. i III. stupnju suvremene europske NUTS regionalizacije.

Zadarska regija, prometno-geografsko značenje, geostrateško značenje

Rad sadrži 13 zemljovida i jednu tablicu. Opširan sažetak na engleskom jeziku na kraju knjige, str. 190-191.