Razvoj poljoprivrede i promjene krajolika sjeverozapadnog dijela Dugoga otoka (CROSBI ID 52430)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Čuka, Anica
hrvatski
Razvoj poljoprivrede i promjene krajolika sjeverozapadnog dijela Dugoga otoka
Od početka naseljavanja hrvatskoga otočnog prostora poljoprivreda je, uz ribarstvo, bila osnovna gospodarska djelatnost otočana. Poljoprivreda je imala i najviše utjecaja na oblikovanje otočnog antropogenog ili kulturnog krajolika pa su njezin intenzitet i zastupljenost u prostoru od velike važnosti za postanak, ali i nestanak, pojedinih vrsta kulturnih krajolika. Kulturni krajolici nastali su međudjelovanjem čovjeka i prirode, a odraz su kulture i vremena u kojemu su nastali zbog čega se analiza oblikovanja i promjena krajolika ne može provesti na odgovarajući način bez prethodne analize društveno- gospodarskog razvoja i društveno-demografskih procesa. Tisućljetno korištenje prirodne osnove dovelo je do stvaranja specifičnih vrsta krajolika, no kako je njihovo osnovno obilježje promjenjivost, potrebno je utvrditi razloge i posljedice utjecaja otočana na prostor koji ih okružuje. Promatrajući otoke zadarskog arhipelaga može se zaključiti da su poljoprivreda, ribarstvo i eksploatacija šume podjednako utjecali na razvoj specifičnih vrsta krajolika površinom manjih otoka, poput Rave, Ista ili Škarde i onih nešto većih poput Ugljana i Pašmana ili Dugog otoka. Općenito gledajući, krajolik Dugog otoka evoluirao je iz prvobitnog prirodnog u kulturni (antropogeni) još u prapovijesti tj. u vrijeme pojave čovjeka na tom prostoru, a s obzirom na to da su sva dugootočna naselja ruralnog tipa, kulturni krajolik Dugog otoka pa tako i njegovog krajnjeg SZ dijela, je ruralni. Tijekom 20. stoljeća diljem otoka intenzivirali su se pojedini negativni socio-demografski procesi koji su doveli do depopulacije i starenja stanovništa, a time i nazadovanja gospodarstva otočnih naselja što se posebice odrazilo na primarni gospodarski sektor. Zaostajanje poljoprivrede do kraja 20. stoljeća dovelo je do zapuštanja agrarnih površina, a time i nestanka pojedinih vrsta specifičnog otočnog krajolika. Kamene kuće starih otočnih jezgri, terasirane površine, dobro očuvana mreža suhozida, kamene gomile, obrađeni maslinici i vinogradi neki su od prepoznatljivih elemenata tradicionalnog otočnog krajolika koji čini sastavni dio otočne kulturne baštine. To je, između ostalog, i sastavni dio „Mediterana kakav je nekad bio“ što je glavna parola Hrvatske turističke zajednice. No, s obzirom na dosadašnji trend zapuštanja tih elemenata kulturnog krajolika, upitno je što će otočani u budućnosti moći ponuditi turistima kao dio njihove kulturne baštine i hoće li tradicionalni agrarni krajolik otoka opstati. Upravo na primjeru Velog Rata i Verunića, dvaju naselja koja su na korak od izumiranja, prikazan je dosadašnji razvoj agrarnog ili poljoprivrednog krajolika u kontekstu društveno-gospodarskog razvoja.
Veli Rat, Verunić, razvoj poljoprivrede, promjene krajolika, promjene korištenja zemljišta
nije evidentirano
engleski
Development of agriculture and landscape change in NW part of Dugi otok Island
nije evidentirano
Veli Rat, Verunić, development of agriculture, landscape changes, land use changes
nije evidentirano
Podaci o prilogu
541-568.
objavljeno
Podaci o knjizi
Veli Rat
Uglešić, Ante ; Faričić, Josip
Zadar: Sveučilište u Zadru
2013.
978-953-331-047-3