hrvatski

Geografski rječnik

Veliki rječnici pripadaju nesumnjivo najistaknutijim sintetičkim plodovima pisane riječi i znanstveno-civilizacijskim dosezima čovječanstva. Stoljećima su oslonac i onima koji uče i onima koji znaju, da kroz pojmove skupljene i obrađene na jednom mjestu, brže i lakše proniknu do spoznaje o činjenicama i općeg znanja. Geografski rječnici u tome imaju posebno i istaknuto značenje jer pojmovi obrađeni u njima tumače i objašnjavaju pojave prostorne stvarnosti Zemlje i Univerzuma. Širina i različitost geografske znanosti utječu na sveobuhvatnost geografskih rječnika, nezaobilaznih u općoj spoznaji prostornih pojava i procesa. U hrvatskoj znanosti, prvi put pojavljuje se veliki GEOGRAFSKI RJEČNIK, djelo prof. Alfonsa Cvitanovića, dugogodišnjeg pisca i urednika geografskih školskih udžbenika. Enciklopedijskog formata, s oko 6 700 natuknica (bez priloga) i preko 9 000 pojmova, novost je u našoj geografskoj stvarnosti. Njegova pojava u hrvatskoj geografiji, osim što bitno poboljšava postojeće stanje (ali tek na pragu trećeg tisućljeća!), istovremeno ukazuje i na posvemašnju deficitarnost opsežnih zemljopisnih rječnika u nas i neprihvatljivu nestašicu hrvatskih kapitalnih zemljopisnih djela uopće. Začuđuje da u više od 120 godina institucionalizirane hrvatske geografije niti izdaleka sličan geografski rječnik nije dosada tiskan. Začuđuje da i danas hrvatski geografi ne djeluju timski, okupljeni oko velikih znanstvenih, nacionalnih i multina-cionalnih projekata. U nizu individualnih pokušaja i ostvarenja, ovaj je rječnik rezultat nadasve kvalitetnog i učinkovitog pregalaštva, odricanja i erudicijske osposobljenosti njegova pisca, što ga stavlja u red iznimnih ostvarenja suvremene hrvatske geografije. Naime, od većine drugih djela izdvajaju ga opsežnost i korisnost, primjenjivost pa i nužnost svakodnevne upotrebe. U uobičajenim okolnostima, trebao bi čitav tim geografa specijalista da sastave ovakav rječnik na temelju godinama sakupljane građe. U uvjetima u kojima je pisac ostvario ovo djelo kroz dugogodišnji rad i na temelju najsolidnijih prethodnih znanja iz struke, jezika i etimologije, nastalo je velebno izdanje koje će se naći u zbirkama knjiga naših, a i mnogih inozemnih geografa, znanstvenika, učenika i studenata, ali i mnogih obitelji. GEOGRAFSKI RJEČNIK kapitalno je vrelo znanja i stoga je Hrvatsko geografsko društvo u Zadru, pionirski i ograničeno materijalnim sredstvima i tehničkim mogućnostima, uložilo velike napore, premda su ponekad prelazili raspoložive snage realizacije, da bi se ovo djelo pojavilo u hrvatskoj javnosti na primjeren način. Uz pomoć Filozofskog fakulteta u Zadru i Matice hrvatske Zadar, koji su pružili određenu novčanu podršku, kao i uz pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije, Zadarske županije i drugih darovatelja, bilo je moguće sakupiti inicijalna sredstva za ostvarenje ovoga stručnog pothvata. Ovaj dragocjen doprinos geografskoj terminologiji, bez premca u nas, u čiji su nastanak uloženi golemi znanje, trud i umijeće, osim pojmova uže geografske struke obuhvaća i niz pojmova, objašnjenja, formula iz pomoćnih geografskih znanosti ili dodirnih znanosti (geologije, geofizike, astronomije, meteorologije, fizike, biologije, ekologije, povijesti, sociologije, agronomije itd.) u onoj mjeri u kojoj se ti pojmovi primjenjuju ili su potrebni u geografskoj praksi, od one svakodnevne školske, do one specifične, specijalističke. Za svaki strani pojam dano je i njegovo podrijetlo, nešto opširnije nego je inače uobičajeno u hrvatskoj leksikografiji (kako bi se npr. izbjegla nedovoljnost infinitiva latinskih nepravilnih glagola), što će stručnjacima i znanstvenicima, ali osobito učenicima i studentima razjasniti korijene i nastanak pojedinog termina. Uz to su sažeto, ali ipak u dovoljnoj mjeri, obrađeni: definicija izričaja, proces nastanka pojave, uzročnost, raširenost (ili lokaliteti), veze sa sličnim, srodnim ili sinonimnim natuknicama u GEOGRAFSKOM RJEČNIKU (v., Usp/oredi/, Sup/rotno/ i sl.). Glavnina pojmova obrađena je leksikonski ili čak enciklopedijski. Jasnim i sažetim izrazom i objašnjenjima, autor je uspio precizirati značenje svakoga obrađenog pojma. U okvirima raspoloživih mogućnosti, pojašnjava ga izrazima na hrvatskom jeziku, tj. narodnim izričajem, pa se ističe uspješno povezivanje znanstvene terminologije s hrvatskim prijevodima i objašnjenjima. Često pogubno i neopravdano suprotstavljanje “znanstvenog” živom hrvatskom jeziku, tako često u našoj praksi, uspješno je prevladano odgovarajućim i sadržajnim tumačenjima, koja mogu bitno pomoći usuglašavanju, poštovanju i odgovarajućoj primjeni i jedne i druge terminologije u skladu s potrebama života i stvarnosti. Metodološki, GEOGRA-FSKI RJEČNIK je klasičan, razmjerno jednostavan pojmovnik zemljopisnih termina, u kojem su natuknice složene abecednim redom (A- Ž), te je stoga lagan i za upotrebu i pogodan za brzo nalaženje pojedine natuknice. Znajući iz iskustva drugih koji su u znanosti uspješno izradili pojedine terminologije (a podjednako iz manje uspješnih ili prekinutih pokušaja) kako je teško i odgovorno prirediti dobru i sveobuhvatnu terminologiju, ovakav rad zaslužuje najveće pohvale. Autor pokazuje nesvakidašnju erudiciju, upornost, snagu volje i obuhvatnost, budući da se odvažio sam izraditi GEOGRAFSKI RJEČ-NIK. Nažalost, s obzirom na često nepostojanje, ali i ne- sposobnost naših geografskih timova da osmisle i ostvare potrebita, a tako nedostajuća kapitalna djela hrvatske geografije, preostaje često da sposobni i vrsni emeritusi pokažu na djelu kako treba raditi, pa makar ta djela traže nemjerljiv samoprijegor i odricanje. Kao i u dosadašnjim svojim djelima (udžbenici, monografija o Ižu, Processo), prof. Cvitanovića rese ustrajnost u detalju, ambicioznost i minuciozan pristup. Sve navedeno očitovanje je izvanredne osobne autorove ljubavi prema zemljopisu i općoj promidžbi znanja i rezultiralo je ovim posebnim i vrsnim doprinosom geografskoj znanosti u Hrvatskoj prijeko potrebnim u svakodnevnoj uporabi u struci. Pisac rječnika uspio je sastaviti građu za ovaj GEOGRAFSKI RJEČNIK u visokim godinama inspiriran mogućnošću da ono ugleda svjetlo dana u suvremenim okolnostima geografske znanosti u Hrvatskoj. Budući da neki prijašnji pokušaji realizacije sličnog rječnika nisu uspjeli, zadarsko vodstvo HGD-a predložilo je piscu sudjelovanje udruge u ostvarenju ovog djela. Oduševljen da se to može zbiti u Zadru, gdje je doraslo prvo sveučilište na tlu Hrvata, gdje je i geografska misao stasala i razvijala se kroz doprinose od Federika Grisogona do danas, uznastojao je da, vezan uz kolica zbog teške bolesti, definira i zaokruži golemi pojmovni opus koji se ne zaustavlja samo na zemljopisnoj građi nego obuhvaća i znanja mnogih dodirnih znanosti

Geografija ; zemljopis ; rječnik ; geografski pojmovi

Hrvatsko geografsko društvo – Zadar u suradnji s Maticom hrvatskom – Zadar i Filozofskim fakultetom u Zadru, priredilo je za tisak jedinstveno enciklopedijsko izdanje: GEOGRAFSKI RJEČNIK autora Alfonsa Cvitanovića! Cvitanovićev Geografski rječnik prvi put u hrvatskoj geografiji na 688 stranica obrađuje sve geografske pojmove te izraze geografiji srodnih znanosti u preko 6600 natuknica, s preko 9000 pojmova i više od 200 grafičkih priloga (tablica, dijagrama, kartograma, crteža i skica). U dodatku se nalaze prilozi s najnovijim relevantnim podacima o državama svijeta, o zaštićenim područjima u RH, pregled geografskih otkrića te najvažnijih istraživanja svemira. Ovim djelom autor i izdavač sa suizdavačima daju velik doprinos razvoju geografije u Hrvatskoj. Djelo je napisano u klasičnom leksikografskom obliku, omogućuje jednostavno korištenje i pruža jedinstvenu informaciju geografima, kao i drugim zainteresiranim građanima. Geografski rječnik je i jezikoslovno djelo jer se prvi put u Hrvatskoj temeljito daje etimologija svakog geografskog pojma, koji je u uporabu u geografsku struku i znanost u Hrvatskoj, ali i u svijetu, došao iz grčkog, latinskog, fran