hrvatski

Značenja cjeloživotnog učenja u kontekstu međunarodnih tijela i organizacija

Cjeloživotno učenje, cjeloživotno obrazovanje, te održivi razvoj sveprisutne su ključne riječi obrazovnih programa i projekata današnjice. U cjeloživotnom učenju prepoznaju se ujedno i cilj i sredstvo za razvoj gospodarstva i zadovoljenje potreba tržišta rada s jedne strane, te stvaranje društva temeljenog na poštivanju ljudskih prava i osobnog razvoja pojedinca s druge strane. Naizgled jasan, pojam cjeloživotnog učenja nije sam po sebi razumljiv. U nekoliko posljednjih desetljeća iskristalizirali su se njegovi različiti nazivi i tumačenja. Razlog tomu su određeni vremenski, prostorni i sociološki konteksti njegova prihvaćanja. Prve službene publikacije o toj temi izdane su od strane međunarodnih organizacija UNESCO-a, OECD-a i Europske komisije. Metodološki pristup u ovom radu čini sadržajna analiza s ciljem sažetog prikazivanja i razjašnjavanja pojmova srodnih ili istoznačnih cjeloživotnom učenju, kao i ukazivanja na osnovne ciljeve pojedinih obrazovno-političkih dokumenata. Rezultat toga ujedno su sadržajna i vremenska podjela koncepcija/e cjeloživotnog učenja, pri čemu postaje vidljiv i povijesni razvitak samog pojma. Umjesto zaključka iznose se kritička razmatranja o koncepciji cjeloživotnog učenja.

cjeloživotno obrazovanje; cjeloživotno učenje; permanentno obrazovanje; povratno obrazovanje

nije evidentirano