hrvatski

Turistička obilježja otoka Silbe

Turizam na Jadranu javlja se sredinom 19. st., gotovo istovremeno sa početcima turizma u ostalim dijelovima Europe. U drugoj polovici 20. st. turizam je postao gospodarska djelatnost mnogih otoka svijeta, pa tako i hrvatskih. Turistički razvoj na otocima pod utjecajem je ograničenog izbora mogućih gospodarskih djelatnosti te oblika turizma u široj regiji. Dalmacija kao mediteransko podneblje omogućava razvoj novih oblika turizma koji imaju uporište u vrijednostima autohtone kulturne baštine i tradicionalnog načina života te očuvanog okoliša i prirodnih staništa sa značajnom biološkom raznolikošću. Stoga su otoci, poput oaza, privlačna mjesta za odmor i povoljan prostor za razvoj različitih i novih oblika turizma. Hrvatski otoci su očuvanošću prirodne i kulturne baštine postali jedan od najvrjednijih dijelova nacionalnog prostora. Svojim geografskim položajem i povijesno- geografskim razvojem koji se odražavaju u jedinstvenom kulturnom i kultiviranom krajobrazu te veličinom (14, 27 km²) koja ga svrstava u male otoke, otok Silba potencijalno predstavlja područje raznolike turističke ponude. Ipak, sistematska istraživanja turizma na Silbi i njegove specifičnosti nisu do sada provedena. U ovom radu prikazan je razvoj turizma na Silbi od prvih začetaka u 18. st. do 2005. godine. Analizirani su smještajni kapacitet, kretanje broja domaćih i stranih turističkih dolazaka te broj turističkih noćenja te uspoređenii s ostalim otocima zadarske skupine. Također su analizirani potencijali rezidencijalogi i nautičkog turizma koji su ujedno novi i sve značajniji oblici turizma na Silbi.

turizam, Silba, gospodarstvo

nije evidentirano