Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Između Dalmacije i Bosne - interkulturalni aspekti konstrukcije identiteta ženskih likova Verke Škurla-Ilijić kroz temu majčinstva (CROSBI ID 229544)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Kuvač-Levačić, Kornelija Između Dalmacije i Bosne - interkulturalni aspekti konstrukcije identiteta ženskih likova Verke Škurla-Ilijić kroz temu majčinstva // Fluminensia, 28 (2016), 1; 89-104

Podaci o odgovornosti

Kuvač-Levačić, Kornelija

hrvatski

Između Dalmacije i Bosne - interkulturalni aspekti konstrukcije identiteta ženskih likova Verke Škurla-Ilijić kroz temu majčinstva

Verka Škurla-Ilijić (1891. – 1971.) hrvatska je književnica iz razdoblja moderne. U biografskom i kulturalnom smislu obilježena je dvjema sredinama – otočnom, dalmatinskom (rođena je u Dolu, na otoku Hvaru, živjela na poluotoku Pelješcu sve do 1899.) i bosanskom (od 1899. do kraja Prvoga svjetskog rata živi u Bosni, školovala se u Mostaru i Sarajevu te joj je prvi objavljeni tekst, pripovijetka Han, uključen u antologiju bosanskih pripovjedača Sa strana zamagljenih, Sarajevo, 1928.) Ženske likove konstruira unutar identitetskih odrednica koje donosi njihova pripadnost određenim kulturalno-civilizacijskim kompleksima, a s njima su osobito povezani i elementi rodnog imaginarija koje nalazimo u autoričinim tekstovima. Budući da je od svih tih elemenata slika majčinstva možda najjače obilježena utjecajem dominantnih sociokulturalnih obrazaca, u središtu ovoga istraživanja nalaze se tekstovi Verke Škurle Ilijić koji problematiziraju takvu, uglavnom patrijarhalnu sliku majčinstva, neovisno o tome je li riječ o pravoslavnom (pripovijetka Han), islamskom (Hanumica) ili katoličkom (Kapetan Vid Buzolić i njegova žena Cvita) kulturalno- civilizacijskom kompleksu. Zanimljivo je da se u velikom broju tekstova ne precizira geografski prostor radnje izravnim navođenjem, već o njemu zaključujemo upravo putem interkulturalnih odrednica (na razini sadržaja, jezika i stila) koje na takav način dolaze u prvi plan pripovijedanja i otkrivaju svoju bitnu ulogu u oblikovanju književnog svijeta autorice, dok drugi tekstovi jasno imenuju prostor. Mjestimice se čitatelju uskraćuje podatak je li radnja smještena u Bosni, unutrašnjosti Dalmacije ili negdje na graničnom području Dalmacije i Bosne gdje se podjednako osjećaju utjecaji svih triju kulturalno- civilizacijskih kompleksa. Istraživanje pokazuje da elementi rodnog imaginarija ne služe samo u postupku karakterizacije pojedinačnih likova, nego su temelj čitava autoričina narativa koji se mimetički odnosi prema dalmatinskoj i bosanskoj sredini prve polovice 20. stoljeća. Time se stvara interkulturalni kontekst unutar kojega se konstruiraju pojedinačni identiteti protagonista i protagonistkinja čije istraživanje postaje temelj novih čitanja djela ove nedovoljno prepoznate i istražene hrvatske spisateljice. ENGLISH Verka Škurla-Ilijić (1891 – 1971) was a Croatian writer from the period of Modernism. From the vantage point of biography and culture, her life was marked by two geographic locations – the Dalmatian islands (she was born in Dol on the island of Hvar and, until 1899, lived on the Pelješac peninsula) and Bosnia (from 1899 until the First World War she lived in Bosnia, and was educated in Mostar and Sarajevo which was also where her first short story Han was published and included in the volume of Bosnian writing Sa strana zamagljenih in 1928). Her female characters are constructed within the determinants of identity which is, in turn, determined by a certain cultural fabric. Elements of the theme of gender are closely connected to this as is evident in her work. Since the theme of motherhood is the element most strongly marked by the influence of the patterns of society and culture, the works of Verka Škurla- Ilijić, which present this image of motherhood within a patriarchal society (regardless of whether it is the Eastern Orthodox, Islamic or Catholic context), will be at the centre of this investigation. It is interesting to note that in her works the geographical location is never stated outright, but can be read out of certain inter-cultural determinants (context, language and style) which come to the fore in the narrative and uncover how Verka Škurla-Ilijić shapes her aesthetic world. At times the reader is given no clues which would enable him/her to determine with certainty whether the action is taking place in Bosnia, the Dalmatian hinterland or somewhere in the area along the border between Dalmatia and Bosnia where the influence of all three aforementioned cultural contexts can be felt. This investigation will show that the theme of gender does not only serve the purpose of characterization, but is also the foundation of her entire narrative which is mimetically related to Dalmatia and Bosnia in the first half of the 20th Century. What is produced here is an intercultural context within which the identity of her protagonists is created: investigating this will inform a new basis for reading the works of this Croatian female writer who has been unfairly consigned to oblivion.

interkulturalnost; ženski likovi; majčinstvo; identitet; Verka Škurla-Ilijić

nije evidentirano

engleski

BETWEEN DALMATIA AND BOSNIA – INTERCULTURAL ASPECTS OF THE CONSTRUCTION OF IDENTITY OF FEMALE CHARACTERS THROUGH MOTHERHOOD IN VERKA ŠKURLA-ILIJIĆ’S WORKS

nije evidentirano

inter-cultural context; female protagonists; motherhood; identity; Verka Škurla-Ilijić

nije evidentirano

Podaci o izdanju

28 (1)

2016.

89-104

objavljeno

0353-4642

Povezanost rada

Filologija

Indeksiranost