hrvatski

Razvoj krajolika i poljoprivrede zemuničkog prostora

Rad razmatra razvoj krajolika katastarske općine Zemunik. Nakon uvodne teoretske rasprave obrađene su, s historijskogeografskog stajališta, glavne značajke oblikovanja prostora i korištenja zemljišta na prostoru Zemunika. Potom su analizirane promjene korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova od 18. st. do danas na temelju mletačkog katastra, franciskanskog katastra i podataka Državne geodetske uprave. Istraživanje je pokazalo da su dvije najzastupljenije kategorije zemljišta bili oranice i pašnjaci. Tijekom 20. stoljeća dolazi do značajnih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji. To se ponajprije odnosi na zapuštanje stočarstva o čemu svjedoče i podaci o smanjenju površina pod pašnjacima. Važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji u drugoj polovici 20. stoljeća imalo je voćarstvo, a u novije se vrijeme intenzivnije razvija maslinarstvo. Podaci Državnog zavoda za statistiku o broju zaposlenih u poljoprivredi od 1971. nadalje potvrđuju napuštanje poljoprivredne proizvodnje koje je za posljedicu imalo smanjenje broja zaposlenih u primarnim djelatnostima. U drugoj polovici 20. stoljeća dolazi do intenzivnog razvoja industrije na širem zadarskom prostoru što je privuklo i značajan broj radnika sa zemuničkog područja. Također, blizina zračne luke uvjetovala je porast udjela zaposlenih u prometu. No, tek za vrijeme Domovinskog rata dolazi do demografskog pražnjenja čitavog prostora i do gotovo potpunog napuštanja poljoprivrede. Miniranost je otežala postupak povratka stanovništva i razvoj poljoprivrede, a u suvremeno doba, unatoč intenzivnom razminiranju značajan udio nekoć poljoprivrednih površina danas je na ugaru. Potencijal za razvoj poljoprivrede je sukladno bogatoj prirodnoj osnovi ogroman, no sociogeografski uvjeti su nepovoljni i vrlo složeni što otežava poljoprivredni razvoj (neriješeni imovinsko-pravni poslovi, starenje stanovništva, deagrarizacija).

katastar, krajolik, poljoprivreda, zemljište, Zemunik

nije evidentirano