hrvatski

Otok Vir

Znanstvena monografija o otoku Viru nastavak je sustavnih multidisciplinarnih istraživanja hrvatskoga otočnog prostora koja sa suradnim ustanovama provodi Sveučilište u Zadru od svoga ponovnog utemeljenja (2002.) na tradicijama jednog od starih europskih sveučilišta Universitas Jadertina iz 1396. godine. Radi odgovarajućega svrhovitog i učinkovitog, suvremenog i budućeg razvoja hrvatskih otoka, pošto su u opsežnoj sveučilišnoj otočnoj biblioteci dosad objavljene otočne monografije o Ravi, Istu, Škardi, Silbi, i Velom Ratu na Dugom otoku te one o Pašmanu, Ugljanu, Vrgadi, Murteru, Pagu, Kornatima i šibenskim otocima koje sadržajno znatno nadilaze svoju toponomastičku jezgru, svestrano je u ovoj knjizi obrađen otok Vir. Osim Sveučilišta u Zadru i Općina Vir suizdavač je ove monografije. Otok Vir, umnogome osobit po svom dosadašnjem razvoju, zemljopisnom položaju i suvremenim prostornim procesima, zahvaljujući mostovnoj povezanosti s kopnom zadarske regije, na središnjem prostoru Jadranske Hrvatske, obilježava brza i temeljita preobrazba načina života, izgradnje, razvoja u prostoru, gospodarske usmjerenosti itd., što se odražava u sveobuhvatnim promjenama nekadašnjega seoskog otočnog kulturnog krajobraza u turističko- urbani kulturni krajobraz. Suvremeno povezivanje mostom bitno je izmijenilo nekadašnje položajne značajke prometno izoliranog otoka čije se stanovništvo u gospodarstvu i opstanku oslanjalo na lokalne preduvjete prirodno-zemljopisne osnove, ponajprije blagog reljefa, pogodne klime, biljnog i životinjskog svijeta reduciranog višestoljetnim iskorištavanjem na pašnjačke kamenjare, manje zone plodna tla, te okolno more. Ljudske skupine naseljavale su Vir od prapovijesnih vremena do danas ostvarujući susljedan suodnos s prirodnom osnovom o čemu zorno svjedoči raznolika kulturna baština (liburnijske gradine, antički ostatci, ostatci sakralnih objekata, utvrde Kašteline, podmorski ostatci i dr.). Nove dinamične promjene u oblikovanju otočne zajednice i specifičnoga litoralnoga kulturnoga krajobraza, poslije dva desetljeća spontane i nerijetko neosmišljene izgradnje, poprimaju sve više obilježja sustavnog uređenja i gospodarenja prostorom da bi se ostvarili održivi uvjeti za razvitak i ugodan te kvalitetan život. Most je Viru omogućio prestanak izolacije i odgovarajuće prometno uključivanje u sustav zadarskoga šireg regionalnog sustava, posebice kao dio Zadarske županije, u kojoj je ujedno i krajnji sjeverozapadni dio suvremenoga prostornoga kompleksa zadarske urbane regije. Monografija se sastoji od više relevantnih poglavlja u kojima su izneseni znanstveni rezultati s motrišta interdisciplinarnih (geografija), prirodoslovnih (geoloških, pedoloških, florističkih), humanističkih (arheoloških, povijesnih, iz povijesti umjetnosti, dijalektoloških, toponimijskih), društvenih (demografskih, gospodarskih) i tehničkih (urbanističkih) istraživanja. Oni će zasigurno biti korisni u osmišljavanju budućih koncepcija prostornog, gospodarskog i općega društvenog razvitka otočne cjeline Vira koja zaokružuje jednu mjerničku općinu, jedno statističko naselje s tri podcjeline (Vir, Lozice, Torovi) i jednu rimokatoličku župu. U ostvarenju ovoga pozamašnog i sadržajem i strukturom raznolikoga monografskog izdanja s 26 tematskih poglavlja sudjelovala su 42 autora – istraživača iz dvadesetak znanstvenih, kulturnih, prosvjetnih, crkvenih i drugih ustanova iz Zadra i Zagreba. Pojedinima su u prikupljanju podataka, lociranju objekata i na druge načine pomogli stanovnici i drugi poznavatelji otočnih prilika, običaja i zbivanja, a u svemu je bila korisna pomoć Općine Vir i njezinih djelatnika kad god je zatrebalo. Poglavlja su, svako pojedinačno, razmotrili i ocijenili vrsni znanstvenici (ukupno 25) u različitim odgovarajućim poljima, a knjigu su u cijelosti recenzirale doc. dr. sc. Anica Čuka i znanstvena savjetnica dr. sc. Lovorka Čoralić. Svojim temeljitim, kritičkim, nadasve dobronamjernim i svrhovitim primjedbama, ispravcima i prijedlozima svi su oni umnogome pridonijeli znanstvenoj razini i kakvoći ove monografije, a svojim konačnim prosudbama ocijenili je vrijednim doprinosom proučavanju hrvatskih otoka. Znanstvena istraživanja otoka Vira ostvarena su u okviru temeljne znanstvene djelatnosti ustanova u kojima djeluju autori poglavlja, dijelom u sklopu pojedinih znanstvenih istraživačkih projekata, a dijelom i samostalno, uz njihov znanstveni rad, kao doprinos ovom izdavačkom pothvatu ili vlastitu istraživačkom zanimanju. spoznaja o Viru u predstavljenim poglavljima. Razumljivo je da će brojnost društvenih aspekata i širina znanstvenih izazova i ubuduće poticati istraživanja na poljima i područjima koja u ovom izdanju nisu obuhvaćena. Brojni slikovni prilozi koji u najvećem dijelu poglavlja prate tekst, ponajprije tematski zemljovidi, snimke terena, objekata, arhivskih i drugih spisa te tablični i drugi pregledi statističkih podataka o stanovništvu, gospodarstvu, različitim objektima i pojavama bitno pridonose praćenju i razumijevanju iznesene tematike. Autori su sami snimili i izradili glavninu slikovnih priloga, ali dio ih je izvorno i iz pismohrana i zbirki brojnih ustanova i pojedinaca.

Otok Vir; znanstvena monografija; Zadarska županija; Jadranska Hrvatska; Sveučilište u Zadru; Općina Vir

Svako poglavlje sadrži popis literature i sažetak na engleskom jeziku.