hrvatski

Lički i sjevernodalmatinski prostor u kontekstu suvremene regionalizacije Hrvatske / The area of Lika and North Dalmatia in the context of the modern regionalisation of Croatia

The modern county system in the Republic of Croatia, and the strategic motorway network linking the Croatian regions, particularly the central and southern parts of the Adriatic coast via the Lika area, have defined new functional links in the central part of Adriatic Croatia. In contrast to reversions to previous divisions and demarcations in the Croatian area made by the Ottoman Empire, Habsburg Monarchy and Venetian Republic, the late 20th and early 21st centuries have seen renewed processes in the transport, economic and functional connectivity of modern Lika and North Dalmatia, which are similar to those in Antiquity and periods when the original nucleus of the Croatian state was affirmed. The construction of the motorway within the Adriatic-Ionian corridor, the focus on the nearest coastal frontage with an airport and sea ports, linking tourist complexes in the chain Novalja / Karlobag – Nin – Zadar – Biograd – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica with the Plitvice Lakes tourist complex, and a greater number of national and nature parks, have encouraged new, improved connectivity through direct, easily perceptible sociogeographic processes. This has been helped by relatively simple, spontaneous permeation in trade, transport, banking, administration, education, the judiciary, security, etc., which in spite of individual, political or inherited solutions and local issues prompted by groups with different or overlapping interests, has facilitated appropriate, effective, modern-day and essential integration towards a gravitationally unique, functional regional complex. The significance of existing, established centres of gravity, among which Zadar is prominent as an old developmental hub and node on the Croatian Adriatic coastal front, is of prime importance, particularly in a period of demographic recession, not only for small, rural centres, but also larger urban ones, this regional complex, and Croatia as a whole. Scientific, multidisciplinary recognition of modern processes in development, and spatial determinants in selecting a modern regional system in the Republic of Croatia, are also linked to the modern administrative- territorial, i.e. inherited, traditional county system. It is equally desirable to align these with EU NUTS regionalisation (particularly the NUTS-3 level), which is a challenging, but undeferrable task, for the purpose of the equitable distribution of basic goods, and balanced, decentralized, high quality development in Lika and North Dalmatia and Croatia as a whole in the future. Suvremeni županijski ustroj Republike Hrvatske kao i strateško autocestovno povezivanje hrvatskih regija, posebice srednjeg i južnog dijela jadranskog priobalja kroz lički prostor, određuju nove funkcionalne poveznice središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Nasuprot recidivima nekadašnjih podjela i razgraničenja hrvatskoga prostora od Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, kraj 20. i početak 21. stoljeća označili su obnovljene procese prometnog, gospodarskog i funkcionalnog povezivanja suvremenoga ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, slične nekadašnjim procesima u antici i u razdobljima afirmacije prvotne hrvatske državne jezgre. Izgradnja autoceste unutar Jadransko jonskog koridora, usmjerenost na najbliže priobalno pročelje sa zračnom i pomorskim lukama, povezivanje turističkih kompleksa na potezu Novalja / Karlobag – Nin – Zadar – Biograd – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica s plitvičkim turističkim kompleksom, veći broj nacionalnih parkova i parkova prirode, potiču kroz neposredne i lako uočljive društvenogeografske procese novo, pojačano povezivanje. Tome pridonosi i razmjerno jednostavno i spontano prožimanje u sferi trgovine, prometa, bankarstva, uprave, školstva, sudstva, sigurnosti itd., što omogućuje, unatoč pojedinim, politički usmjeravanim ili naslijeđenim rješenjima te lokalnim prijeporima uvjetovanim razlikama i preklapanjima interesnih grupa, svrsishodno i učinkovito suvremeno životno povezivanje u gravitacijski jedinstveni i funkcionalan regionalni kompleks. Značenje postojećih i afirmiranih gravitacijskih središta, među kojima se Zadar kao staro razvojno žarište i čvorište na jadranskom hrvatskom pročelju ističe, od prvorazrednog je značenja, posebice u razdoblju demografske recesije ne samo manjih i ruralnih, nego i većih gradskih središta i ovoga regionalnog kompleksa, ali i čitave Hrvatske. Znanstveno i multidisciplinarno prepoznavanje suvremenih procesa razvitka i prostornih odrednica kod odabira suvremenoga regionalnog ustroja Republike Hrvatske povezano je i sa suvremenim upravnoteritorijalnim, dakle naslijeđenim i tradicionalnim županijskim ustrojem. Jednako je poželjno uskladiti ih i s NUTS regionalizacijom (posebice NUTS-3 razine) Europske unije, što je zahtjevan, ali i neodgodiv zadatak radi ravnomjerne raspodjele egzistencijalnih dobara i uravnoteženog, decentraliziranog i što kvalitetnijeg razvitka ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, kao i Hrvatske u cjelini, u budućnosti.

Lika; sjeverna Dalmacija; regionalizacija; Zadar; Šibenik; Gospić

The article is written in two languages, Croatian and English, has 9 chapters, summaries in Croatian and English, 3 tables, 8 pictures and maps, 116 bibliographic titles sources and communication ; classified as preliminary communication. Članak je pisan dvojezično, hrvatski i engleski, ima 9 poglavlja, sažetke na hrvatskom i engleskom, 3 tablice, 8 slika i zemljovida, 116 bibliografskih naslova izvora i literature ; klasificiran je kao prethodno priopćenje.

engleski

The area of Lika and North Dalmatia in the context of the modern regionalisation of Croatia

The modern county system in the Republic of Croatia, and the strategic motorway network linking the Croatian regions, particularly the central and southern parts of the Adriatic coast via the Lika area, have defined new functional links in the central part of Adriatic Croatia. In contrast to reversions to previous divisions and demarcations in the Croatian area made by the Ottoman Empire, Habsburg Monarchy and Venetian Republic, the late 20th and early 21st centuries have seen renewed processes in the transport, economic and functional connectivity of modern Lika and North Dalmatia, which are similar to those in Antiquity and periods when the original nucleus of the Croatian state was affirmed. The construction of the motorway within the Adriatic-Ionian corridor, the focus on the nearest coastal frontage with an airport and sea ports, linking tourist complexes in the chain Novalja / Karlobag – Nin – Zadar – Biograd – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica with the Plitvice Lakes tourist complex, and a greater number of national and nature parks, have encouraged new, improved connectivity through direct, easily perceptible sociogeographic processes. This has been helped by relatively simple, spontaneous permeation in trade, transport, banking, administration, education, the judiciary, security, etc., which in spite of individual, political or inherited solutions and local issues prompted by groups with different or overlapping interests, has facilitated appropriate, effective, modern-day and essential integration towards a gravitationally unique, functional regional complex. The significance of existing, established centres of gravity, among which Zadar is prominent as an old developmental hub and node on the Croatian Adriatic coastal front, is of prime importance, particularly in a period of demographic recession, not only for small, rural centres, but also larger urban ones, this regional complex, and Croatia as a whole. Scientific, multidisciplinary recognition of modern processes in development, and spatial determinants in selecting a modern regional system in the Republic of Croatia, are also linked to the modern administrative- territorial, i.e. inherited, traditional county system. It is equally desirable to align these with EU NUTS regionalisation (particularly the NUTS-3 level), which is a challenging, but undeferrable task, for the purpose of the equitable distribution of basic goods, and balanced, decentralized, high quality development in Lika and North Dalmatia and Croatia as a whole in the future. Suvremeni županijski ustroj Republike Hrvatske kao i strateško autocestovno povezivanje hrvatskih regija, posebice srednjeg i južnog dijela jadranskog priobalja kroz lički prostor, određuju nove funkcionalne poveznice središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Nasuprot recidivima nekadašnjih podjela i razgraničenja hrvatskoga prostora od Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, kraj 20. i početak 21. stoljeća označili su obnovljene procese prometnog, gospodarskog i funkcionalnog povezivanja suvremenoga ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, slične nekadašnjim procesima u antici i u razdobljima afirmacije prvotne hrvatske državne jezgre. Izgradnja autoceste unutar Jadransko jonskog koridora, usmjerenost na najbliže priobalno pročelje sa zračnom i pomorskim lukama, povezivanje turističkih kompleksa na potezu Novalja / Karlobag – Nin – Zadar – Biograd – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica s plitvičkim turističkim kompleksom, veći broj nacionalnih parkova i parkova prirode, potiču kroz neposredne i lako uočljive društvenogeografske procese novo, pojačano povezivanje. Tome pridonosi i razmjerno jednostavno i spontano prožimanje u sferi trgovine, prometa, bankarstva, uprave, školstva, sudstva, sigurnosti itd., što omogućuje, unatoč pojedinim, politički usmjeravanim ili naslijeđenim rješenjima te lokalnim prijeporima uvjetovanim razlikama i preklapanjima interesnih grupa, svrsishodno i učinkovito suvremeno životno povezivanje u gravitacijski jedinstveni i funkcionalan regionalni kompleks. Značenje postojećih i afirmiranih gravitacijskih središta, među kojima se Zadar kao staro razvojno žarište i čvorište na jadranskom hrvatskom pročelju ističe, od prvorazrednog je značenja, posebice u razdoblju demografske recesije ne samo manjih i ruralnih, nego i većih gradskih središta i ovoga regionalnog kompleksa, ali i čitave Hrvatske. Znanstveno i multidisciplinarno prepoznavanje suvremenih procesa razvitka i prostornih odrednica kod odabira suvremenoga regionalnog ustroja Republike Hrvatske povezano je i sa suvremenim upravnoteritorijalnim, dakle naslijeđenim i tradicionalnim županijskim ustrojem. Jednako je poželjno uskladiti ih i s NUTS regionalizacijom (posebice NUTS-3 razine) Europske unije, što je zahtjevan, ali i neodgodiv zadatak radi ravnomjerne raspodjele egzistencijalnih dobara i uravnoteženog, decentraliziranog i što kvalitetnijeg razvitka ličkog i sjevernodalmatinskog prostora, kao i Hrvatske u cjelini, u budućnosti.

Lika; North Dalmatia; regionalisation; Zadar; Šibenik; Gospić

The article is written in two languages, Croatian and English, has 9 chapters, summaries in Croatian and English, 3 tables, 8 pictures and maps, 116 bibliographic titles sources and communication ; classified as preliminary communication. Članak je pisan dvojezično, hrvatski i engleski, ima 9 poglavlja, sažetke na hrvatskom i engleskom, 3 tablice, 8 slika i zemljovida, 116 bibliografskih naslova izvora i literature ; klasificiran je kao prethodno priopćenje.