hrvatski

Prirodno-geografske značajke Ljupča

Na temelju fizičko-geografske analize područja Ljupča proizlaze osnovni zaključci o fizičko- geografskim značajkama ovoga prostora. U geološkom smislu područje Ljupča ne razlikuje se umnogome od sjeverozapadnog dijela Ravnih kotara kojima pripada. Geološki sastav je razmjerno jednostavan. Riječ je o vapnenačkim stijenama kredne starosti na južnom dijelu (Sridnja/Vrška kosa, Gajine, Rična, Glavica), dok su drugi dijelovi područja Ljupča građeni od stijena flišnog kompleksa. Uglavnom je riječ o laporima u središnjem dolinskom dijelu, a pješčenjaci i konglomerati prevladavaju na Ljubačkoj kosi. Nekoliko usporednih antiklinala i sinklinala, kao i jedan značajniji i nekoliko manjih rasjeda upućuju na to da je i tektonika podjednako jednostavna. Geomorfološka obilježja u skladu su s litološkom podlogom. Vapnenačko područje obilježavaju krški i fluviokrški oblici, a u središnjem, dolinskom dijelu najveći utjecaj imaju povremeni tokovi koji u rastresitom materijalu usijecaju manja korita i oblikuju fluvijalni reljef. Na području Ljubačke kose mogu se mjestimično uočiti i padinski procesi, no zbog njihove male pojavnosti može se govoriti o razmjerno kompaktnim padinama, osim na poluotočnom dijelu sa strmim padinama i sipinama. Uz obalu su mjestimično razvijeni klifovi u fliškim formacijama. U klimatskom smislu područje Ljupča pripada submediteranskoj ili Cfa tipu klime, koja se od prave sredozemne klime kakvu ima glavnina jadranskog priobalja i otoka južno od ovoga prostora, razlikuje po nešto blažem i vlažnijem ljetu. Utjecaj je to rasporeda kopna i mora, a najviše blizine reljefne prepreke Velebita koji zadržava oborine, ali djeluje i na nastanak bure koja rashlađuje prostor u kojem puše. Kopnenu hidrogeografiju ovoga područja obilježavaju tok Krneze (Ričine) koja kod Jamina utječe u Ljubačku valu te brojni manji potoci i izvori. Ljupču pripada i morski pojas i to odgovarajući dio Ljubačkog zaljeva (dubine do 40 m), s većim dijelom Ljubačke vale (do 13 m dubine) jugoistočno od Ljubačke punte. Dugotrajno agrarno korištenje oblikovalo je središnji prostor Ljupča, odnosno Ljubačku dolinu u poljoprivredno istaknut i vrijedan prostor, dok se na rubnim dijelovima i prijelazima u strmiji reljef uočava sukcesija biljnog pokrova u odnosu na donedavne pašnjake koji postupno iščezavaju smanjenjem broja poljoprivrednog stanovništva i zapuštanjem stočarstva.

Ljubač, Ravni kotari, klima, reljef, vode, tlo, vegetacija

nije evidentirano