Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu (CROSBI ID 59040)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Faričić, Josip
hrvatski
Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu
Novigrad je ranom novom vijeku imao istaknutu geostratešku ulogu u blizini tromeđe Mletačke Republike, Osmanlijskog Carstva i Habsburške Monarhije. Ta je uloga ponajprije proizlazila iz njegovoga geografskog položaja na dodiru transverzale koja je dolinom Zrmanje spajala gorski i jadranski prostor s sjeveroistočnojadranskom prometnom longitudinalom. O značenju Novigrada svjedoče brojni kartografski izvori, ponajprije oni koji su nastali u mletačkim i zadarskim kartografskim radionicama. Istraživanjem izvorne kartografske građe utvrđeno je da stare karte nisu bile samo zrcala geografskih spoznaja o ranonovovjekovnom Novigradu već i rezultat namjere mletačkih državnih i pokrajinskih vlasti da upravljaju svim relevantnim podatcima kako bi planirali političke i vojne operacije te prateće gospodarske aktivnosti ali i kako bi demonstrirali svoju prisutnost u predvorju zapadnih osmanlijskih posjeda. Korisnici preglednih geografskih karata cijele Dalmacije ili samo njezinoga sjevernog dijela trebali su dobiti jasnu predodžbu o Novigradu kao ključu kojim je zatvorena mogućnost osmanlijskog prodora na sjeverni Jadran. Kratkotrajna osmanlijska okupacija Novigrada tijekom Kandijskog rata isprovocirala je mletačku vojnu intervenciju i popratnu organizaciju parcijalne geodetske izmjere koja je rezultirala detaljnim kartografskim prikazima toga hrvatskoga primorskog gradića. Ti prikazi omogućuju rekonstrukciju lokalne geomorfologije i hidrologije, tipologije naselja i, konačno, prostorne organizacije novigradskoga područja. Prikazi Novigrada tijekom 18. st. na preglednim geografskim (korografskim) i topografsko-katastarskim kartama postupno su kvalitetom bili sve bolji, premda umnogome „u sjeni“ kartografskih predložaka s kraja 17. i početka 18. st. nastalih u vrijeme Morejskoga i Drugoga Morejskog rata. Prekretnica u pogledu kvalitete i kvantitete geografskog sadržaja na kartografskim prikazima Novigrada nastupa tek dvadesetih godina 19. st. Od tada je novigradsko područje prikazivano na modernim pomorskim i topografskim kartama te katastarskim planovima koje su nastale kao rezultat sustavnih i znanstveno utemeljenih izmjera. Stoga su te karte vjerodostojni i relevantni službeni dokumenti s pomoću kojih je moguće upoznavati osnovna geografska obilježja, pouzdano utvrđivati prostorne odnose, planirati odgovarajuće društvene i gospodarske aktivnosti te odabirati osnovu za različite tematske kartografske prikaze.
Novigrad, Zadar, kartografija, geografija
nije evidentirano
engleski
Cartographic sources of information about early Modern Novigrad
nije evidentirano
Novigrad, Zadar, cartography, geography
nije evidentirano
Podaci o prilogu
260-291.
objavljeno
Podaci o knjizi
Novigrad nekad i sad
Kaštela, Slobodan
Zadar: Sveučilište u Zadru ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Matica hrvatska ; Općina Novigrad
2016.
978-953-331-142-5