hrvatski

„I koliko ljubavi… o, začarano jezero!“: jezersko i riječno u dramama A. P. Čehova

Dramski tetraptih A. P. Čehova, koji ga je pored prozaika učinio velikim dramatičarom, izrazito je prostoran. Nerijetko je istican utjecaj provincijske pustoši, izoliranosti, eksterijernosti i interijernosti pojedinih činova na dramsko zbivanje, a u dramama se u obliku neuspjelog ili uspjelog pokušaja pojavljuje i otimanje posjeda na kojem se odvijaju, što kulminira središnjom temom Višnjika. Također, svaka je drama smještena u neposrednu blizinu ili u okrug u kojem postoji neka vodena površina, rijeka ili jezero. Jezero iz Galeba je vidljivo na pozornici, o njemu se nerijetko govori, obitavalište je motiva naslova i glavnog simbola drame, a jedan od junaka ga proglašava začaranim i uzrokom pretjerano sentimentalnog ponašanja junaka. Takvo je ponašanje zbog pojave „rusalke” karakteristično i za imanje na kojem se odvija druga „jezerska” drama, Ujak Vanja. U preostalim dramama, smještenim pored rijeka, izraženije su različite dislokacije junaka, što se čak može dovesti u vezu sa simboličkim potencijalom tekućica. Ovaj rad će ukazati na činjenicu da postoji sustavnost u pojavljivanju jezerskih i riječnih površina i da je vezana uz samo dramsko zbivanje. Nadalje, ukazat će se na opću povezanost vode sa stvarnim i uvjetnim imenovanjem likova, leksičkim atribuiranjem prostora i intertekstualnošću.

drame A. P. Čehova ; jezera ; rijeke ; intertekstualnost

nije evidentirano