Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Geografska obilježja Šibenskih otoka (CROSBI ID 59807)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Lončar, Nina ; Klempić Bogadi, Sanja Geografska obilježja Šibenskih otoka // Toponimija Šibenskog otočja / Skračić, Vladimir (ur.). Zadar: Sveučilište u Zadru, 2016. str. 7-40

Podaci o odgovornosti

Lončar, Nina ; Klempić Bogadi, Sanja

hrvatski

Geografska obilježja Šibenskih otoka

Šibenski otoci dio su sjevernodalmatinske otočne skupine i dijele se na Murtersku, Prvićko- zlarinsku i Žirajsko-kaprijsku otočnu skupinu. Pružaju se pravcem SZ-JI odnosno dinaridskim pravcem pružanja, a najvećim dijelom građeni su od rudistnih vapnenaca donje krede. Obilježja reljefa šibenskih otoka mijenjala su se tijekom geološke prošlosti pod utjecajem tektonskih aktivnosti (boranje, rasjedanje) te djelovanjem raznih egzogenih, prvenstveno klimatskih i geomorfoloških čimbenika. Opće morfološke značajke određene su morfografskim i morfometrijskim obilježjima reljefa. Iako nadmorska visina ne prelazi 175 metara, reljef otočja je dinamičan, a većinu otoka karakteriziraju dva uzdužna grebena međusobno odvojena uvalom koja je dijelom potopljena. Najrasprostranjeniji reljefni oblici su škrape i kamenice koje ukazuju na naglašenu prisutnost korozivnih procesa u čistim vapnencima. Na svim šibenskim otocima prevladava sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom. Zbog karbonatne osnove, odnosno prevlasti propusnih vapnenaca, te manje količine padalina, naročito u ljetnim mjesecima, na otocima nema površinskih tokova što predstavlja problem jer većina otoka nije spojena na županijski susrav vodoopskrbe. Naseljenost otoka je zbog oskudnih povijesnih izvora nejasna. Smatra se da je Zlarin bio naseljen još u kameno doba, a u prilog ranoj naseljenosti Žirja svjedoče ostaci dviju utvrda (Gradine i Gustirne) najvjerojatnije iz ilirsko- rimskog doba. Dugotrajna naseljenost otoka očitovala se na razne načine, pa tako i na oblikovanje reljefa i današnji krajolik. Na izgled otočja najviše se odrazila sječa šuma radi stvaranja agrarno iskoristivih površina te otvaranje kamenoloma i uređenje obale. U novije vrijeme, deagrarizacijom i odlaskom stanovništva zapuštaju se poljoprivredne površine, nestaju vinogradi, maslinici, suhozidi i kapilarna prometna infrastruktura, a širi se eumediteranska i submediteranska vegetacije makije i šume. Broj stanovnika je na šibenskim otocima, ovisno o društveno-gospodarskim prilikama, značajno je varirao. Izražena demografska progresija prisutna je u razdoblju od 1857. do 1900., a odraz je povoljnih društvenih uvjeta i porasta životnog standarda nastalih gospodarskim temeljenim na povoljnim agrarnim i tržišnim uvjetima proizvodnje i prodaje vina, ali i razvijenom ribarstvu i pomorstvu. Početkom 20. stoljeća počinje depopulacija, a razdoblje 1961. do 1981.godine, razdoblje je najjačega emigracijskog egzodusa sa šibenskih otoka, što je imalo za posljedicu dramatično smanjenje stanovništva. Godine 2011., na šibenskim otocima živi 1149 stanovnika, što je najmanje zabilježenog stanovništva otkad se provode moderni popisi stanovništva no realna situacija još je i nepovoljnija jer se na otocima u posljednja tri popisa popisuje i dio stanovništva koji na njima živi povremeno, što nerealno povećava ukupni broj stanovnika. Naime, ovisno o kojem otoku je riječ i u kojem razdoblju je provedeno istraživanje, utvrđeno je udio od čak 25% povremenih stanovnika, koji na otoku borave samo u određenom razdoblju godine, a većina njih se popisuju kao stalni otočni stanovnici, iako to zapravo nisu. S obzirom na djelatnost, stanovnici otoka su gotovo u potpunosti orijentirani na turizam, koji je unatoč prirodnim resursima, relativno slabo razvijen i uglavnom je sporedan prihod otočnih kućanstava. Jedan od ograničavajućih čimbenika mogućeg gospodarskog razvoja je što je riječ o malim populacijama, s velikim udjelom starijeg stanovništva i slabijeg obrazovanja. Prirodna depopulacija i nepovoljna dobna struktura nagovješćuju nastavak demografske regresije koji vodi ka izumiranju malih otočnih zajednica.

šibensko otočje, geografija, prirodna obilježja, demografija

nije evidentirano

engleski

Geography of Šibenik archipelago

nije evidentirano

Šibenik archipelago, geography, physical characteristics, demographic

nije evidentirano

Podaci o prilogu

7-40.

objavljeno

Podaci o knjizi

Toponimija Šibenskog otočja

Skračić, Vladimir

Zadar: Sveučilište u Zadru

2016.

978-953-331-117-3

Povezanost rada

Geografija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Sociologija