hrvatski

Utjecaj obrazovne razine i spola na kvalitetu pisanog izražavanja učenika

Cilj istraživanja bio je provjeriti kvalitetu pisanog stvaralaštva učenika na trima obrazovnim razinama: a) u razrednoj nastavi, b) u predmetnoj nastavi i c) u srednjoj školi i prema spolu. U istraživanju su korišteni upitnici: Upitnik pisanja i čitanja (Nikčević-Milković, 2010), Upitnik ponašanja čitanja i pisanja (Nikčević-Milković, Jerković i Brala-Mudrovčić, 2016, u objavi), Sociodemografski upitnik, a primijenjeni su sljedeći kriteriji ocjenjivanja pisanih radova: ostvarenost teme, kompozicija sastavka, originalnost, povezanost rečenica (tekst), bogatstvo rječnika i stila, gramatička i pravopisna točnost, čitljivost i urednost, razvidna struktura teksta. Pisano izražavanje predmet je ovog istraživanja jer je ono važno za razvoj kritičkog mišljenja učenika, dubokog kognitivnog procesiranja informacija, suradničkog učenja te je ovladanost ovom djelatnošću najjači pokazatelj ovladanosti jezikom u cjelini. Ono je i generička sposobnost učenika o kojoj ovisi njegovo cjelokupno akademsko postignuće. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici razredne nastave imaju najveće sklonosti i interese za čitanje i pisanje, najviše traže pomoć, ali su i najsavjesniji u ovim jezičnim djelatnostima. Pišu po „šabloni“, pri čemu im pomažu učitelji, ujednačenim stilom i kompozicijom te se isključivo pridržavaju konkretnih materijala. Učenici predmetne nastave također pišu po planu, međutim, opširnije i bogatijim rječnikom, rečenice su im spretnije, točnije oblikovane, s više detalja. Učenici srednje škole potpuno su samostalni u pisanju, kompozicija sastavaka im je razrađenija, uočljiv je kritički stav, a stupanj je usvojenosti pravopisnih i gramatičkih pravila visok. Učenici predmetne nastave i srednje škole više se koriste suvremenim medijima za čitanje i pisanje. Djevojčice/djevojke pokazuju bolje rezultate u čitanju i pisanju na svim obrazovnim razinama. Na srednjoškolskoj razini mladići su se približili kvalitetom napisanih sastavaka djevojkama. Istraživanje dokazuje da se u vertikali osnovnoškolskog i srednjoškolskog hrvatskog obrazovnog sustava ostvaruje sve veća razina pismenosti učenika, koja je posljedica i prirodnoga razvoja kognitivnog mišljenja i sve većih obrazovnih zahtjeva.

jezično izražavanje ; kvaliteta pisanog stvaralaštva ; obrazovne razine ; spol ; suvremeni mediji ; obrazovanje za pismenost

nije evidentirano