Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Razvoj i osnovne značajke starohrvatskih grobalja horizonta 7.-9. stoljeća na povijesnim prostorima Hrvata (CROSBI ID 97410)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Belošević, Janko Razvoj i osnovne značajke starohrvatskih grobalja horizonta 7.-9. stoljeća na povijesnim prostorima Hrvata // Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti), 39(26) (2002), 71-97-x

Podaci o odgovornosti

Belošević, Janko

hrvatski

Razvoj i osnovne značajke starohrvatskih grobalja horizonta 7.-9. stoljeća na povijesnim prostorima Hrvata

Autor u radu daje sažeti prikaz razvoja starohrvatskih grobalja horizonta 7.-9. stoljeća na povijesnim prostorima Hrvata, služeći se pritom dosadašnjim rezultatima istraživanja grobalja. U uvodnom dijelu rada kratko se osvrće na povijesna zbivanja u vrijeme doseljenja Hrvata koje je znanstveno najslabije osvijetljeno razdoblje hrvatske povijesti. Naime, to je vrijeme o kome govore tek malobrojna raspoloživa pisana povijesna vrela, međutim, arheološka građa otkrivena u starohrvatskim grobljima 7.-9. st. u pomanjkanju povijesnih vrela ima u tom pogledu relevantno značenje. Ta arheološka izvorna građa ne samo da omogućuje sa šireg motrišta osvjetljavanje geneze i razvoja materijalne i duhovne kulture Hrvata već daje i nove spoznaje za upoznavanje najstarije povijesne slike o nazočnosti Hrvata u novoj postojbini. Razvoj starohrvatskih grobalja 7.-9. st. autor je razvrstao na nekoliko kronoloških faza, i to: - groblja spaljenih pokojnika u zemljanim urnama, okvirno datirana u 7. st. ; - kosturna groblja na redove s poganskim obredom pokapanja, okvirno datirana na kraj 7. do sredine 9. st. s prijelaznim periodom od završnog 8. st. do u polovicu 9.st., obilježenim izrazitim karolinškim utjecajem u kulturnom grobnom inventaru ; - groblja na redove s karakterističnim dalmatinsko-hrvatskim obilježjem, bez crkvene arhitekture, okvirno datirana od 9. do 11. st., te sa sporadičnim tragovima karantansko-ketlaške i bjelobrdske kulture i istodobna groblja oko crkava koja traju dalje do u razvijeni srednji i u novi vijek. U nastavku se rada autor kratko osvrće na svaku od pojedinih faza razvoja grobalja i sažeto je komentira. Groblja spaljenih pokojnika sa zemljanim urnama vrlo su rijetka, pa je sve donedavna postojalo mišljenje da ih na povijesnim prostorima Hrvata nije ni bilo. Međutim, arheološkim istraživanjima provedenim u posljednjih nekoliko desetljeća, otkriveni su na području Dalmacije, a i na ostalim područjima nastanjenim Hrvatima, arheološki dokazi o pokapanju spaljenuih pokojnika u zemljanim urnama. Dva najznačajnija nalaza starohrvatskih grobova u zemljanim urnama otkrivena su 1967. godine na položaju Maklinovo brdo u selu Kašiću kod Zadra i 1986. godine u selu Dubravicama kod Skradina. Ostali nalazi s dalmatinskog područja arheološki su vrlo skromni ili su samo indikativni nedostatnim arheološkim podatcima za određenije znanstveno vrednovanje. Isto se može ustvrditi i za nalaze spaljenih pokojnika i na područjima izvan Dalmacije. Autor zatim sažeto komentira i daje osnovne karakteristike starohrvatskih kosturnih grobalja 7.-9. st. Ta su groblja najbrojnija na području Dalmacije, dok su na ostalim područjima napučenim Hrvatima u ranom srednjem vijeku mnogo rjeđa. Zatim kratko komentira groblja nastala nakon izvršene kristijanizacije Hrvata tijekom 9. st. Ta se groblja bitno razlikuju od grobalja ranog horizonta s poganskim obrednim karakteristikama, premda se ponekad smještajem vežu s tim horizontom, ali su ipak najčešće zasebno locirana. Najbrojnija su na tlu Dalmacije, a izvan tog područja mnogo su rjeđa. Spadaju među groblja na redove i bez crkvenog su objekta. Uz ta groblja postoje i brojna istodobna starohrvatska groblja uz crkvene građevine kojima je u ovom radu također posvećena znanstvena pozornost. Zaključno autor ističe da starohrvatska groblja horizonta 7.-9. st. nedvojbeno imaju veliku arheološku izvornu vrijednost. Rezultati istraživanja tih grobalja relevantni su za određivanje vremena doseljanja Hrvata tijekom 7. st. u novu postojbinu na obale i šire zaleđe istočnog Jadrana, kao i na područje Donje Panonije omeđeno rijekama Sutlom, Dravom, Dunavom i Drinom. Dakle, brojna i tipološki raznolika arheološka izvorna građa otkrivena u starohrvatskim grobovima tog horizonta omogućuje nam i upoznavanje i praćenje ne samo geneze i razvoja materijalne i duhovne kulture Hrvata nego i novih širih spoznaja o najstarijoj povijesnoj slici Hrvata u ranom srednjem vijeku.

starohrvatska groblja; rani horizont

nije evidentirano

engleski

Development and basic characteristics of the Early Croatian cemeteries of the 7th-9th centuries horizon on the historical Croatian grounds

nije evidentirano

early Croatian cemeteries; early horizon

nije evidentirano

Podaci o izdanju

39(26)

2002.

71-97-x

objavljeno

0352-6712

Povezanost rada

Arheologija