hrvatski

Tradicijski mlinovi-vjetrenjače u Hrvatskoj. Arhitektonske odlike i mogućnosti obnove

Rad je formiran kao sinteza prikupljenih podataka o vjetrenjačama kojih je u Hrvatskoj bilo oko 600, ponajviše na otocima i u jadranskoj zoni. Danas u Hrvatskoj ne postoji više niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom, tako da su evidentirani samo arhitektonski ostaci. Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu (tzv. Ivanova i Andrejina vjetrenjača iz 1872.), na otocima Silbi, Olibu i Ošljaku (potonja iz 16. st.!), u Sutivanu (vjetrenjača obitelji Ilić iz 19. st.), Bolu (18. st.) i Dračevici na Braču, zatim u Hvaru i luci Starog Grada na otoku Hvaru (19. st.), Malinskoj na Krku (18. st.), na brdu 'Malin' kod Malog Lošinja (1820./21.), na poluotoku Rogoznice (1809.), u Kuli Norinskoj (turska kula preuređena u vjetrenjaču), u Radošiću kod Lećevice, na brdu Sv. Lucije ponad Lastova (19. st.)… a spominju se i na Korčuli, Cresu, Puntu na Krku, Kastvu, Metkoviću, Zadru, na otočiću Bapcu u Pašmanskom kanalu. Na razglednicama su dokumentirane vjetrenjače na 'rivama' Supetra i Postire na Braču. Manji broj ih je prenamijenjeno za stambene ili ugostiteljske prostore, ali prave obnove za sada još nisu ostvarene. Inicijative je u tom smjeru za sada pokrenuta u Malinskoj i Medulinu.

vjetrenjače ; narodno graditeljstvo ; tradicijski mlinovi

nije evidentirano